Vaʻaloga-Fefaʻatauaiga i Aferika i Sisifo

O faʻamatalaga e uiga i asiasiga o pologa ma nofoaga tau fefaʻatauaʻiga tautua i Aferika i Sisifo o loʻo maua i lalo O asiasiga aganuu ma asiasiga o measina ua amata ona lauiloa i Aferika i Sisifo. Aferika-Amerika, aemaise lava, o latou faia le malaga e totogi ai lo latou faaaloalo io latou tuaa.

E i ai le finauga e uiga i nisi o nofoaga o loʻo lisi atu i lalo. Goree Island i Senegal, mo se faʻataʻitaʻiga, ua leva ona maketiina o ia e avea o se tauvaga tele-fefaʻatauaʻiga, ae na finau le au tusitala talafaasolopito e le tele sona sao i le auina atu o pologa i Amerika.

Mo le tele o tagata, o le faailoga lea e taua. E leai se tasi e mafai ona asiasi i nei 'upega tafaʻilagi e aunoa ma le mafaufau loloto i le tau o tagata ma le faʻagafesootai o le nofo pologa.

Ghana

O Ghana o se nofoaga sili ona lauiloa mo Aferika-Amerika i le faapitoa e asiasi atu i nofoaga o fefaatauaiga. Na asiasi atu Peresitene Obama i Ghana ma le au pologa a Cape Coast faatasi ai ma lona aiga, o le uluai atunuu aloaia faa-Aferika na ia alu i ai o se Peresitene. O nofoaga taua mo pologa i Ghana e aofia ai:

O le St George's Castle na lauiloa foi o le Elmina Castle i Elmina, o se tasi o le tele o pologa sa i ai muamua i le talafatai o Ausetalia o Ghana, o se nofoaga sili ona lauiloa ma nofoaga o malaga mo tagata taamilosaga Amerika-Amerika ma tagata asiasi mai le salafa o le lalolagi. O se taʻamilosaga taʻitaʻia o le a taʻitaʻia oe i totonu o falepuipui pologa ma siaki faasalaga. O se potu faʻatau pologa o loʻo i ai nei se tamai falemataaga.

Cape Coast Castle ma Fale Mataʻaga. O le Cape Coast Castle na avea ma tulaga iloga i le fefaʻatauaiga o pologa ma o aso taʻitasi e taʻitaʻia e aofia ai falepuipui falepuipui, Palaver fale, le tuugamau o se Kovana Peretania, ma isi mea.

O le maota o le laumua lea mo le puleaina o colonial o Peretania mo le lata i le 200 tausaga. O fale faletusi o loʻo faʻanoanoa mai le itumalo atoa e aofia ai mea na faʻaaogaina i le taimi o le fefaʻatauaʻiga o pologa. O se vitio faʻamatalaga e te maua ai se folasaga lelei i le pisinisi o le nofo pologa ma le auala na faia ai.

O le Gold Coast i Ghana e moni lava o loʻo faʻaogaina i fale tuai na faʻaaoga e malosiaga Europa i le taimi o le fefaʻatauaʻiga tau pologa.

O nisi o olo ua liua i fale talimalo e ofoina atu le nofoaga e nonofo ai. O isi olo e pei o Fort Amsterdam i Abanze e tele o latou foliga muamua, lea e te maua ai se manatu lelei pe o le a le mea sa i ai i le taimi o le fefaatauaiga tau pologa.

Donko Nsuo i le Assin Manso o se "nofoaga o vaʻaia pologa," lea o le a fufulu ai pologa pe a maeʻa a latou faigamalaga umi, ma faʻamamaina (ma oʻo ai foi i ai) mo le faʻatau. O le a avea ma a latou suʻega muamua ae leʻi oʻo atu i luga o vaʻa polo, e le toe foʻi atu i Aferika. E tele nofoaga tutusa i Ghana, ae o Donko Nsuo i Assin Manso e na o le tasi le itula e alu ese ai mai luga o le gataifale (luga) ma faia se malaga faigofie i le aso, poʻo se taofi i le ala i Kumasi. O se taʻaloga ma le taʻiala i luga o le 'upega tafaʻilagi e aofia ai le asiasi atu i ni tuugamau ma savali ifo i le vaitafe e iloa ai mea e vaʻavaʻa ai tane ma fafine. O loʻo i ai se puipui e mafai ona e tuʻuina ai se fata e manatua ai agaga leaga oe na pasia lenei auala. E i ai foi se avanoa mo tatalo.

Salaga i le itu i matu o Ghana o le nofoaga o se pologa pologa tele. O aso nei e mafai e tagata asiasi ona vaʻavaʻai i mafuaaga o le maketi pologa; pologa pologa na faʻaaogaina e mulumulu ai pologa ma faʻasao i latou mo se tau lelei; ma se fanuatanu tele lea na taoto ai i lalo ia pologa na maliliu.

Senegal

Goree Island (Ile de Goree) , o le uluai pito mamao lea a Senegal mo i latou e fiafia i le talafaasolo o le pologa-vaalele Atinaʻe-fefaatauaiga.

O le mea sili ona tosina mai o le Fale des Esclaves (House of Slaves) na fausia e le Dutch i le 1776 e avea ma nofoaga mo pologa. O le fale ua liua i se falemataaga ma ua tatala i aso uma sei vagana ai Aso Gafua. O taamilosaga o le a ave oe i totonu o falepuipui i le mea na maua ai pologa ma faʻamatala manino pe na faapefea ona faʻatau ma lafoina.

Benin

O Porto-Novo o le laumua lea o Benin ma sa faatuina e avea o se meli fefaʻatauaʻiga tele a le au Potukale i le seneturi lona 17. O fale malepelepe e mafai lava ona suʻesuʻeina.

Ouidah (sisifo o Coutonou) lea o le a faʻaalu ai e pologa na puʻea i Togo ma Benin lo latou po mulimuli ao leʻi amataina la latou malaga i le atulaulau. O loʻo i ai se Falemataʻaga o Talafaasolopito (Musee d'Histoire d'Ouidah) o loʻo faʻamatalaina le tala i fefaʻatauaʻiga tau pologa.

E tatala i aso uma (ae tapunia mo le malologa).

O le Route des Esclaves e tusa ma le 2.5 maila (4km) le auala e ufiufi i fetumu ma faatusa o le a ave ai e pologa la latou savaliga mulimuli i le matafaga ma pologa. O faamanatu taua ua faatuina i le nuu mulimuli i luga o lenei auala, o le "itu e leai se toe foi".

Le Gambia

O Gambia o loʻo i ai Kunta Kinte hails, o le pologa polofesa o Alex Haley o Roots na faʻavae i luga. E tele nofoaga taua o pologa e asiasi i le Gambia:

Albreda o se motu lea sa avea ma se pologa taua mo le Farani. O loʻo i ai nei se falemataʻaga pologa.

Jufureh o le nuu o Kunta Kinte ma tagata asiasi ile malaga e mafai ona feiloai i nisi taimi o sui o le aiga o Kinte.

Na faaaoga Iakopo James e taofia pologa mo le tele o vaiaso ao lei auina atu i isi itu o Aferika i Sisifo mo le faatauina atu. O se falepuipui e tumau pea ona faʻamaonia, lea na faia ai pologa mo le faʻasalaga.

O taʻaloga e taulai i le tala "Roots" e lauiloa mo tagata asiasi i Gambia ma o le a aofia uma ai nofoaga o pologa o loʻo lisiina i luga. E mafai foi ona e feiloai ma suli o le aiga o Kunta Kinte.

Isi Faʻalavelave Nofoaga

O nofoaga laiti o fefaʻatauaʻiga a le auʻaunaga, ae sili atu le asiasi i Aferika i Sisifo, e aofia ai Gberefu Island ma Badagry i Nigeria; Arokukwu, Nigeria; ma le Coast Atlantic Coast.

Fautuaina Slave Tours i Aferika i Sisifo