Na faia e Viliamu le Faʻailoga ia te ia lava i le vaomatua i le vaomatua o Vaomatua, faʻataʻapeʻapeina nuʻu uma mai le fanua. Ae na totogi e Karma ia te ia?
O le tausaga 2016 na faailogaina ai le 950 tausaga o le Taua o Hastings ma le Norman Conquest a o Viliamu le Faʻatonu - na lauiloa foi o William le Bastard - na fasiotia le Anglo Saxon King Harold ma taitaia ana taʻitaʻi Norman i le faʻatautaia o Egelani.
Afai oe mulimuli i le Norman Conquest Trail, asiasi atu i nofoaga taua o le tausaga taua 1066 ma lona mulimuli, ave se malaga i le New Forest Forest e asiasi i le Rufus Stone.
O iina e mafai ai ona e mauaina se tala lauiloa e uiga i le auala na ono tupu ai le toto o le fanau a Viliamu o le fouvale a New Forester.
Muamua O nisi o talaaga e uiga i le Vaomatua Fou
Auiliiliga o le mea tonu lava na tupu ina ua faia e Viliamu le Faʻailoga le Vaomatua Fou, pe tusa ma le 90,000 eka i Hampshire ma Dorset, e fai si vevela. Ae o le mea ua iloa e tusa ma le 1079, na filifili ai William e manaʻomia se tulimanu tulimanu e iai tulafono faapitoa e puipuia ai "manu vaefa" (tia ma manu vao) ma le fanua na latou gaosia.
O se vaega o le 150 sikuea faatafafa o vao, mauga, heaths, ma laufanua na faamamaina mai nuu mo Viliamu fiafia. O nisi lipoti o loo taua ai e 36 ekalesia na faaleagaina ma fautuaina ai e 36 palesa, po o nuu, na faaleagaina ma o tagata o loo nonofo ese na aveesea le laueleele.
E mafai ona avea ma se faʻaopoopoga. Fai mai nisi tagata atamamai o le itu i le fesili e ono talafeagai mo le fafagaina ae e le lava le lafu e lava ai le tele o faatoaga e lagolago ai nuu e 36.
E le mafai ona iloa le mea moni. Ae o le mea lauiloa o nisi tagata na tulieseina mai o latou fale ma ua faia e William se tulafono malosi e puipui ai ana manu.
Karmic Revenge?
I tausaga na sosoo ai, e toatolu le fanau a Viliamu, e aofia ai ona atalii e toalua ma le atalii o lona atalii, na maliliu i ni tulaga le mautonu i le Vaomatua Fou:
- Risati , William Viliamu le atalii lona toalua o le Manuavale na fasiotia i le vaomatua i se osofaiga faimalaga i le 1081, na tuuaia ai aʻo taumafai e tuli le vao mo le tia. O tama a Viliamu e leʻi ola ma sa taʻutaʻua. O le mea moni, o le ulumatua a Viliamu, o Robert Curthose, o le na avea ma Duke o Normandy, na pueina moni lava e lona tama ma taitai ai se fouvalega tetee ia te ia. Na faapena foi le maliu o Richard i se faalavelave faafuasei?
- O le Tupu Viliamu II e igoa ia William Rufus o Viliamu le atalii lona tolu o Conqueror ma na suitulaga i lona tama i le nofoalii o Egelani. Na lauiloa o ia o se tagata sauā ma le le saʻo ma sa le fiafia i ana uo. O le aso 2 o Aukuso, 1100, ao tulituliloaina ma se pati (e aofia ai lona uso ma lona suli, o Henry I), na tuuaia o ia e se u fanafana, na fanaina e Sir Walter Tyrrell, lea na vavae ese mai se laau oona ma le malosi e faapea na ulu atu lona fatu, ma fasioti ia te ia i le taimi lava lena. O le Rufus Stone, ata i ai iinei, e faailogaina le nofoaga. Na ave mulimuli ane lona tino, i totonu o se taavale solofanua, i le Winchester Cathedral.
- Risati, William I's Grandson o le atalii le vavalo a William le ulumatua o le Faitaua o Robert. Aʻo faʻaaluina e lona tama le taimi e avea ai ma fitafita fitafita i Falani, ao le i avea o ia ma Duke o Normandy, na foliga mai ua tupu Risati i le faamasinoga a le malo o Egelani. Ia Me o le 1099 po o le 1100 (lipoti e le ioeina) na maua o ia i le ua i tafatafa o se lala laau ma maliu aʻo tulituliloa solofanua i luga o solofanua i le Vaomatua Fou.
Na faapena ona maliu William Rufus i le faalavelave?
E faapena le tala aloaia. O le Rufus Stone, i luga, na faatuina i autafa o le aluna. O le tala i luga o lenei tusi e faitauina:
"O iinei na tu mai ai le aluna, ma o se u fana na fanaina e Sir Walter Tyrrell i se pa, ma tilotilo ma taia ai le Tupu o Viliamu le Lua, na faaigoa ia Rufus, i luga o le fatafata, lea na maliu ai o ia i le aso lona lua o Aokuso i le 1100. "
"O le mea lea e le mafai ai ona galo se mea na tupu, o le maa na tuʻuina e John Lord Delaware o le na vaʻaia le laau o loʻo ola i lenei nofoaga."
Ae pe o se mea faʻafuaseʻi? Mafaufau i mea moni nei:
- Sir Walter Tyrrell na toe tamoe atu i Farani ma na vave ona alu.
- E leai se tasi na sili ona fiafia ia William Rufus, ae maise lava alii na latou faatasi ma ia i lena aso.
- O lona tuagane, o le a avea ma Tupu pe a maliu o ia, o se vaega foi o le tulimanu tulimanu.
- O le tele o faʻamatalaga, o le Tupu na tuulafoaia i le mea na paʻu ai. E leai se tasi mai le aiga a le Tupu na taumafai e toe aumai i le faamasinoga mo se falelauasiga talafeagai mo se tupu. Mulimuli ane, na maua ai e se tamaloa e igoa ia Purkis, o se tagatanuu i le lotoifale, le tino ma aumai i le Winchester Cathedral i lana taavale solofanua.
Auala e Maua ai le Rufus Stone
E mafai ona e asiasi i le nofoaga filemu o The Rufus Stone ma filifili mo oe lava ia. O loʻo i ai se nofoaga paka taʻavale i autafa o le auala ma o le tele o aso o ponaivi vaomatua New Forest o le a tauina le mutia lata ane. Ua fautuaina oe e le paka Park e te togafitia i latou e pei o manu feʻai, ae latou te foliga mai e le popole i le i ai o le tagata po o le nofoa.
O le maa o loʻo i lalo o le auala vaapiapi mai le A31 i le afa o le va o le Stoney Cross ma Cadnam. O se itu tauagavale e aluese mai le ala i sasae. E le mafai ona e liliu i lenei auala - pe vaʻai foi i le itu i sisifo. Afai o loʻo e ulufale atu i le paka mai sasaʻe, e tatau ona e faaauau i sisifo o Stoney Cross ma sui suiga i se taimi e te mafai ai pe a uma. O le auala e lelei le logoina. O loʻo i ai le paka taʻavale i luga o le auala ma o le pub e sili atu.