Atenitina Independence Day - Iulai 9

Atenitina Independence Day o se tasi lea o mea sili ona taua i totonu o le atunuu ma o se tasi foi o mea sili ona manaia. Ua leva ona paʻi atu i tagata ese o loʻo osofaʻia lo latou teritori, o nuʻu masani o le mea ua i ai nei i Atenitina na le faʻafeiloai atu i tagata Spaniards muamua i le auvai o Río de la Plata.

I le amataga o le seneturi lona 16, o vaega Initia i matu-sisifo o Atenitina na latou taofi i le Incas ona o mai mai Bolivia.

O se tasi o auala na i luga o Puente del Inca.

Na taunuu le Spaniard Juan de Solí i luga o le talafatai o Plata i le 1516 ma sa teena e Initia, pueina ma fasiotia. Na folau lana auvaa ma i le 1520, na tu ai Ferdinand de Magellan i lana Taamilosaga Taʻaloga i le Lalolagi ae leʻi nofo. Na sosoo ai, na folau e Sebastian Cabot ma Diego García vaitafe o Paraná ma Paraguay i le 1527 e fausia ai se tamai nofoaga na latou taʻua o Sancti Spiritus . Na faʻaumatia e le nuʻu le nuʻu ma na toe foi uma tagata suʻesuʻe i Sepania.

E leʻi faʻavaivai, na toe taumafai tagata Spaniards. O le taimi lea, na taunuu mai ai Pedro de Mendoza i le 1536, faatasi ai ma le tele o le malosi o loʻo i ai masini ma solofanua. Na ia filifilia se nofoaga e taʻua o Santa María del Buen Aire , lea ua taʻua nei o Buenos Aires .

Ae ui i lea, e le sili atu le fiafia o tagata o le atunuu ia te ia nai lo ona uso ma Mendoza na toe foi mai i Sepania, ma tuua ai Juan de Ayolas ma Domingo Martínez de Irala.

Na alu aʻe le vaitafe i le vaitafe e maua Asuncíon i Parakuei ma mulimuli ane aumai tagata na sao mai Buenos Aires i Asunconi. Ua alu ese Ayolas mo Peru, ua manumalo nei ia Pizarro, ma ua leiloa i le talafaasolopito.

Faitau: 10 Mea e le mafai ona e misia i Buenos Aires

I le faaiuga o le 1570 o au mai Paraguay na faatuina Santa Fé i Atenitina.

I le aso 11 o Iuni 1580 na toe faavaeina ai e Juan de Garay le nofoaga i Buenos Aires. I lalo o le ua sui a Garay, Hernando Arias de Saavedra, Buenos Aires na aʻafia ma amata ona manuia.

O le taimi nei, i le isi itu o le konetineta, o malaga mai Peru ma Chile, o nisi e amata i le 1543, na mulimuli i le auala Inca i Atenitina ma fausia ai nofoaga i sasaʻe o Andes. Santiago del Estero, Tucumán, Córdoba , Salta, La Rioja ma San Salvador de Jujuy o aai sili ia i Atenitina.

Talafou o Farani Fouvalega ma le American Revolutionary War na faʻaleleia manatu faʻapitoa i le au Latino Amerika ma tagata popoto. O le Puleroyalty of Río de la Plata, na fausia i le 1776 ma aofia ai mea ua i ai nei Chile, Paraguay, Atenitina, Iurukuei ma se vaega o Bolivia, na paʻu'ū ina ua osofaʻia Napoleon i Sepania ma aveesea ai le malo o Ferdinand VII.

O le taulaga taufaamatau o Buenos Aires na maua ai se taulaiga faatosina i Peretania, lea o loo auai nei i le Taua Peninsular i Europa. Na osofaia e Peretania i le 1806 ma toe foi i le 1807 ma sa teena. O le faʻamaoniaina o se malosiaga maualuga o le lalolagi na tuʻuina atu ai le talitonuga i taʻitaʻiʻau colonial oe na liliu atu o latou mafaufau i la latou lava tulaga faʻapolokiki.

Ina ua uma ona faoa e le Farani le pule i Sepania, o le aufaatauʻoa i Buenos Aires o le malosiaga lea i tua o se suiga fou.

I le aso 25 o Me 1810, na faʻateʻaina ai e le cabildo o Buenos Aires le sui pule ma faasilasila atu o le a puleaina le tupu o Fernando VII. O le aai na fausia lona lava malo ma valaaulia isi malo e auai. Ae ui i lea, o le feeseeseaiga i vaega faaupufai ua tolopoina se tautinoga aloaia o le tutoatasi.

A o faagasolo talatalanoaga, o taumafaiga faamiliteri na taitaia e le General José de San Martín i Atenitina ma isi atunuu i Saute Amerika i le va o le 1814 ma le 1817 na avea ai le tutoatasi mai Sepania ma mea moni.

Atenitina Independence Day - Aisea ua Faamanatu ai i le aso 9 o Iulai

E leʻi oʻo mai ia Mati o le 1816, talu ai le faʻatoʻilaloina o Napoleon i Waterloo, na feiloai ai sui o itumalo eseese i Tucumán e talanoaina le lumanai o lo latou atunuu. I le aso 9 o Iulai, na feiloai ai sui auai i le aiga o Bazán, i le taimi nei o le fale o le Casa Histórica de la Independencia, e faalauiloa ai lo latou tutoatasi mai le pulega faaSipaniolo ma le faavaeina o United States of America i Saute mulimuli ane ai le Provincias Unidas del Río de la Plata .

O le Acta de la Déclación de la Independencia Argentina na sainia, o le komisi fou ua faavaeina e le mafai ona maua se maliega i luga o se ituaiga o malo. Na latou tofia se faatonu sili, ae o le tele o sui sa sili atu ona fiafia i le pulega faalemalo. O isi na mananao i se faiga faʻapitonuʻu faʻapitoa, ae o isi foi le faigamalo. O le le mafai ona ausia se maliega autasi, o talitonuga tetee na iu ina taitai atu ai i se taua faalemalo i le 1819.

O le pule malosi, Juan Manuel de Rosas, na pule mai le 1829 i le 1852 ao galue o ia o se tagata e vaavaaia sootaga faalevaomalo o le atunuu atoa, o le leai o se isi lava faiga o le malo tele. O le lauiloa o se pule malosi, na faatoilaloina ai Rosas i se fouvalega na taitaia e le General Justo José de Urquiza o le na faavaeina ai le lotogatasi o Atunuu o Atenitina, ma o se faavae na faalauiloaina i le 1853.

Atenitina Independence Day ua faamanatu nei i le aso 9 o Iulai.

Viva Argentina!