Fa Aferika Aferika i Saute ma se Sooga i Nelson Mandela

E ui lava i le avea o se peresitene mo na o le tasi le taimi, ae o Nelson Mandela o le a manatua e faavavau o le taitai pito i sili ona taua o Aferika i Saute ua iloa. O ia o se vaega o le atunuʻu - e le ona o ia o le uluai peresene uliuli, ae talu ai ona sa ia galue malosi i le taimi muamua ma ina ua maeʻa lana filifiliga e aumaia le filemu ma le lanu tutusa i se atunuu e foliga mai e le mavavaeeseina e le apartheid.

I aso nei, e alofagia o ia e Aferika i Saute e lona igoa aiga, Madiba. O lona ata o loʻo faʻaalia i tupe a le atunuu, ma o Nelson Mandela faʻamanatuga i le salafa o le atunuʻu. I totonu o lenei tusiga, tatou te tilotilo atu i nofoaga na fausia ai le olaga o Madiba, ma le talatuu e mafai ona vaaia pea iina i aso nei.

Le Transkei: Fale o Mandela

Nelson Mandela na fanau i le aso 18 o Iulai 1918 i le nuu o Mvezo, o loʻo i le itu i Saute o Aferika i Saute. O le Transkei o le a avea ma uluai 10 atunuu lauʻeleʻele manulele na faavaeina i lalo o le pule a le malo, ma mo le tele o tausaga na tatau ai i ona tagata ona pasia le pulea o tuaoi e ulufale atu i Aferika i Saute. I aso nei, o se tupuaga faʻaleaganuʻu Xhosa lea e lua mea e iloa - o lona gaogao ma le matagofie o le matagofie o le natura, ma lona faʻamaoniga o le fanau mai o Mandela ma le toatele o ona tupulaga (e aofia ai sui Walter Walter Sisulu, Chris Hani ma Oliva Tambo ).

Na alu Mandela i le aoga i Qunu, o loʻo i le itu i matu o Mvezo. O iinei na tuuina atu ai ia te ia lona igoa Kerisiano, Nelson - na muai iloa o ia e lona aiga o Rohlilahla, o le igoa Xhosa o lona uiga "faalavelave".

I aso nei, o tagata asiasi i le Transkei e le o toe i ai a latou tusifolau - o le itulagi na toe faʻafouina i Aferika i Saute ina ua mavae le paʻu'ū o le apartheid.

E lua nofoaga autu mo i latou o loʻo faʻamoemoe e mulimuli i tulagavae o Madiba - o le Nelson Mandela Museum i Mthatha, le laumua o Transkei; ma le Nelson Mandela Youth & Heritage Center i Qunu. O le muamua na ofoina atu se vaaiga lautele o le soifuaga atoa o le peresitene, e faavae i lana tusi Long Walk i le Saolotoga . E maua ai foi faʻaaliga le tumau ma o loʻo aofia ai se faʻaaliga o meaalofa na tuuina atu ia Mandela e Aferika i Saute ma faʻamalamalamaga faavaomalo i le gasologa o lona soifuaga. O le nofoaga o Qunu e taulai atu i le soifuaga o Mandela, ma se auala o measina e ave ai oe i faailo e pei o lona fale aʻoga tuai ma toega o le ekalesia na papatisoina ai o ia.

Johannesburg: O le Fanau mai o Mandela le Faʻasagaga

I le 1941, na taunuu mai ai le taulealea o Nelson Mandela i Johannesburg, ina ua tuua le Transkei ina ia mafai ai ona sola ese mai se faaipoipoga faatulagaina. O iinei na ia faamaeaina ai lona tikeri BA, amataina le aoaoga o se loia ma auai ai i le National Congress Congress (ANC). I le 1944, na ia faavaeina ai le ANC Youth League ma Oliver Tambo, o le a mulimuli ane avea ma peresitene o le pati. Na faatuina foi e Mandela ma Tambo le uluai ofisa loia a Aferika i Saute iinei i le 1952. I tausaga na mulimuli mai ai, na faateleina ai le malosi o le ANC, ma na pueina Mandela ma ana uo i le tele o taimi, seia oo i le 1964, na faasalaina ai o ia ma isi e toafitu nofosala i le falepuipui i le maea ai o le Rivonia Trial.

E tele nofoaga i Johannesburg e aoao atili ai e uiga i le olaga o Mandela i le taulaga. O lau malologa muamua e tatau ona avea ma Mandela House i le taulaga o Soweto, lea na nofo ai Mandela ma lona aiga mai le 1946 i le 1996. O le mea moni, na sau Mandela iinei muamua ina ua maeʻa ona tuʻuina atu le saʻolotoga i le 1990. O le taimi nei na umia e le Soweto Heritage Trust, le fale e tumu i faʻamaumauga Mandela ma ata o lona olaga ao lei auina atu i Robben Island. Liliesleaf Farm o se tasi lea o mea tatau-asiasiga mo fusi a Mandela i Johannesburg. O loʻo i totonu o le taulaga o Rivonia, o le faatoaga o le nofoaga faalilolilo o galuega mo tagata faʻapolopolo a le ANC i le vaitau o le 1960. O aso nei, o loʻo faʻamatalaina e le falemataʻaga le tala ia Mandela ma isi auupega saoloto saoloto, ma a latou tauiviga e faasaga i le puleʻaga.

Robben Island: Falepuipui o Mandela mo le 18 Tausaga

Ina ua maeʻa le Rivonia Trial, na auina atu Mandela i le falepuipui faaupufai i le Robben Island , i le Cape Town i le Table Bay.

Na nofo o ia iinei mo le 18 tausaga na sosoo ai, i le alu atu ma le malosi o le galue malosi i se nofoaga i le ao atoa ma moe i totonu o se tamai potu i le po. I le taimi nei o le Sitepu o Measina a le UNESCO , o le Robben Island e le toe avea ma falepuipui. O tagata asiasi e mafai ona suʻeina sela ma le faletalimalo na galue ai Mandela i le taamilosaga afa aso mai Cape Town, i lalo o le taʻitaʻiga a se pagota o le a tuʻuina atu se faʻamatalaga muamua pe o le a se mea e ono iai le soifuaga mo Mandela ma isi tagata faatupu faalavelave ua falepuipuiina iinei. . O isi tafaoga i luga o le taamilosaga e maua ai faʻamatalaga e uiga i le 500-tausaga o le motu, e aofia ai lona taimi o le lepela colony. O le mea e sili ona taua, o le mea moni, o le asiasiga faalelagona i le pulou a Mandela.

Victor Verster Falepuipui: O le Iʻuga o le Falepuipui

Ina ua uma ona tauivi ma le kanesa prostate ma le gasegase, na siitia Mandela i le Falepuipui a Pollsmoor i Cape Town ma mulimuli ane faaaluina le tele o masina i le falemai. Ina ua tatalaina i le 1988, na siitia atu o ia i le Victor Verster Prison, o loo i le Cape Winelands. Na ia faaaluina le 14 masina mulimuli o lona 27-tausaga i le falepuipui i le mafanafana, i totonu o le fale o se tagata pule nai lo se potu. I le amataga o Fepuari 1990, o le faʻailogaina o le ANC na faʻamanuiaina i le va o le apartheid na amata ona le toe maua lona pule. O le aso 9 Fepuari, na faʻauʻu ai Nelson Mandela - na o le fa tausaga mulimuli ane, o le a filifilia ai o ia e le malokalamo e avea ma peresetene muamua o le atunuu. O le falepuipui ua avea nei ma nofoaga e faasao ai Groot Drakenstein. Na asiasi atu tagata asiasi i le tupua apamemea o Mandela, na fausia i le nofoaga tonu na ia faia ai ona uluai laasaga o se tamaloa saoloto.