Aferika i Saute ua lauiloa ona o lona matagofie faalenatura, ma mo le eseesega o le tele o aganuu eseese. Faatasi ai ma le tele o mea e ofoina atu, e le o se mea e ofo ai, o le atunuu o le aiga e le itiiti ifo i le valu UNESCO Nofoaga o Measina a le Lalolagi - o nofoaga taua taua na aloaia e Malo Aufaatasi. O Nofoaga Faʻasolopito o Measina a le Lalolagi e mafai ona lisiina mo a latou measina faaleaganuu poʻo measina faʻale-aganuʻu, ma maua ai le puipuiga faava o malo. O nofoaga o UNESCO e valu a Aferika i Saute, e fa o aganuu, tolu e masani ma e tasi le paluga.
01 o le 08
Foafoaga o le Malo o Aferika i Saute
E sili atu ona taua o le Nofoaga o le Tagata, na faatuina ai nofoaga o le Malo o Aferika i Saute e avea ma UNESCO Heritage Heritage Site i le 1999. Ua aofia i nei nofoaga le Sterkfontein Caves, o se paleo-anthropological sites lea na maua ai le tele o talafatu anamua. O nei mea o skeleton o o tatou augatama anamua, o le pito sili ona matutua o le manatu ua toetoe atoa le fa miliona tausaga. E aofia ai foi i le sites UNESCO le Taung Skull Fossil Site, lea na lauiloa ai i le 1924 le 2.8 miliona tausaga le matua o le Australopithecus africanus i le 1924. I le taimi nei, o le Maropeng Visitor Center ua maua ai se malamalamaga i le taua o nofoaga e ala i se faasologa auai i faʻasalalauga fegalegaleaiga. O le ogatotonu o loʻo i le Itumalo o Gauteng, o le itula e alu i le itu i matu o Johannesburg .
02 o le 08
Mapungubwe Cultural Landscape
Lisiina o se Nofoaga o Measina a le UNESCO i le 2003, Mapungubwe Cultural Landscape ua faatulagaina i totonu o le vaaiga faaola a Mapungubwe National Park i le Itumalo o Limpopo i Aferika i Saute. I le va o le 1200 ma le 1290 TA, na faʻatuina ai se faʻavae iinei na avea pea ma tasi o malo tele ma sili ona mauoa i Aferika e ala i fefaʻatauaiga ma le mamao i Sasae. Na tupu le malo seia oo i le 14 seneturi, ina ua lafoaia - ae o le asō, e mafai lava ona mafai ona vaai faalemafaufau i le auala atonu na vaaia ai e le itulagi lana faafetai i le tele o mea e faaleagaina ai le fale ma le lua ma isi nofoaga muamua o le laumua. O loʻo i ai se falemataaga o loʻo nofo i se Nofoaga Asiasi i tafatafa o le faitotoʻa tele o le paka, lea e ofoina atu ai ni tafaoga ma faʻaalia ai ni mea e faʻaaogaina mai luga o le 'upega tafaʻilagi (e aofia ai le rhino e faia mai le auro ma le laupapa).
03 o le 08
Richtersveld Faʻaleaganuʻu aganuʻu ma laufanua faʻapitoa
E latalata i le tuaoi o Aferika i Saute ma Namibia i le Northern Cape Province, na tuuina atu i le 2007 le UNESCO Site Heritage Site i Richtersveld Cultural and Botanical Landscape. O le nofoaga na amata ai le ola o le Conservancy Conservative Richtersveld, o se nofoaga o le toafa mauga na toe maua e le motu o Nama tagata ma faʻaaoga e lagolagoina lo latou tulaga tulaga ese o le semi-nomadic. O tausaga taʻitasi, e malaga ai Nama ma a latou fagaga mai atumauga i le vaitafe, ma tuʻuina atu i taimi taʻitasi le togavao le avanoa e toe faʻaleleia ai. E ala i le faʻaaogaina o le eleele i le faʻaleleia, o le Nama o loʻo faʻasaoina foi le laʻau ma fafaga masani a le itulagi, e aofia ai le toetoe 600 ituaiga ituaiga e le mafai ona maua i se isi nofoaga i le lalolagi. I aso nei, o le le tausia e maua ai se malamalamaga i le faʻaumatiaina o aganuu anamua ma se avanoa e maua ai le vaomatua masani.
04 o le 08
Robben Island
O loʻo i luga o le talafatai o Cape Town, o le Robben Island sa faʻaaogaina o se falepuipui i le amataga o le senituri lona 17. Talu mai lena taimi, o se nofoaga tau faga, o le lepela ma se militeri a le WWII - ae sili ona lauiloa ona o lona avea o se falepuipui mo pagota faapolokiki i tausaga o le tupuaga o le 20 seneturi. O le toʻatele o fitafita taʻutaʻua o le saolotoga sa falepuipuiina iina, e aofia ai le sui o le ANC, o Walter Sisulu, le taitai o le PAC o Robert Sobukwe - ma Nelson Mandela , o ē na 18 tausaga na i ai iina. Ina ua mavae le pa'ū o le lotu, ua tapunia le falepuipui i Robben Island, ma o lea ua avea nei ma molimau i se malamalama sili atu ma sili atu le tutusa o tagata lautele i Aferika i Saute. O le motu na taua o le UNESCO Heritage Site i 1999, e lima tausaga talu ona filifilia Mandela peresetene, ma i le taimi nei, o taamiloga a Robben Island o se tafaoga a tagata tafafao maimoa.
05 o le 08
Cape Floral Region Puipui Puipui
O le resitalaina o se UNESCO i le 2004, o le Cape Floral Region Protected Areas e aofia ai le tele o nofoaga i Aferika i Saute Western Cape ma Eastern Cape . Faʻatulagaina mai malae vaʻaia a le atunuʻu e faʻapitoa ai vaomatua, o nei vaega e tuʻufaʻatasia e fatufatu se tumutumu o meaola eseese o le lalolagi e iloa faapitoa mo lona ola olaola. E masani lava e pei o le maualuga o le tele o ituaiga o laau i soo se mea i luga o le Lalolagi, o le Cape Floral Region e lagolagoina le sili atu i le 9,000 ituaiga, e tusa ma le 70% o nei mea e afaina ai. Aemaise lava, o le itulagi e taʻutaʻua mo ona togavao, o se mea manogi faʻapitoa o scrubland i Aferika i Saute. O le auala pito sili ona faigofie e suʻesuʻe ai nofoaga faʻasaoina o lenei 'upega tafaʻilagi (e aofia ai le Table Mountain National Park ma le De Hoop Nature Reserve) o le faʻaaogaina o se taavale, ao le amataga o le tautotogo (Sepetema - Oketopa) o le taimi sili lea e asiasi ai.
06 o le 08
iSimangaliso Wetland Park
O se tasi o nofoaga aupito sili ona matutua a UNESCO i le Aferika i Saute, na faatuina le iSimangaliso Wetland Park i le 1999. O le paka e aofia ai se 332,000 hectaresi matagofie o fanua ma le sami i luga o le talafatai mai sasaʻe mai Zululand i KwaZulu-Natal. E 10 "tauoloa" po o itulagi i totonu o tuaoi o le sili atu iSimangaliso, e aofia ai le Sodwana Bay, uMkhuze Taaloga o Taaloga ma le vasa o St. Lucia. O le paka sa lauiloa o se Nofoaga o Measina a le Lalolagi mo lona eseesega eseese, e tusa uma lava ma lona lafu ma fauna, ma ona matagofie laufanua matagofie. I totonu o ona tuaoi, o loʻo i ai i le paka ni nofoaga autu, e aofia ai vaomatua laufanua, vaomatua, laumei e taʻalo ai matafaga ma vaʻalele. Mai taʻaloga taʻavale ma kayak safaris e faʻamalu ai le tafe ma le tsunami, o loʻo i ai se mea mo tagata alofa uma iinei.
07 o le 08
Vredefort Dome
Ua faʻamaonia e avea o se site UNESCO i le 2005, o Vredefort Dome e tusa ma le 75 maila / 120 kilomita i sautesisifo o Johannesburg. E ui i lona igoa le mautonu, o le ogatotonu o se lua, na mafua mai i le meteorite aafiaga i le 2,023 miliona tausaga talu ai. E manatu o se tasi o pito sili ona tuai ma sili ona tele i luga o le lalolagi, ma e maua ai le faʻamaoniga o le tele o le faʻasaoina o le malosiaga i le paneta o le lalolagi - o se mea na mafua ai le tele o suiga o le evolusione ma fesoasoani e fausia le lalolagi e pei ona tatou iloa i le asō. O le Vredefort Dome e sili ona taua ona e na o le pau lea o le meteorite ua iloa ma se faʻamatalaga faʻalauiloa atoatoa. O le aso, o le mauga e maualuga le matagofie o le lalelei ma le maoae o manu ma laau ola. E mafai e tagata asiasi ona auai i le tele o gaoioiga, e aofia ai le savaliga sopo, vevela vevela vevela, tafeina o le vaitafe ma le fausiaina.
08 o le 08
Maloti-Drakensberg Park
O le Maloti-Drakensberg Park sa tusia o se Nofoaga o Measina a le Lalolagi i le 2000. O loʻo aofia ai vaega o paka a le atunuʻu i Aferika i Saute ma Lesotho - o le uKhahlamba Drakensberg National Park ma le Sehlathebe National Park, o nei mea uma ua lauiloa ona o latou tulaga masani matagofie. O le matagofie o le paka i luga o le mauga e maua ai se nofoaga mo se tele o mea e gata mai ai ma / poʻo se mea e le masani ai ma laau e ola ai, ma e sili ona fiafia i ai manu felelei mo lona faitau aofaʻi o Cape ma le vao. O le paka foi e tele lona taua faaleaganuu, e pei o ana ana ma taʻita o fale e sili ona telē o ata vali anamua i lalo o Sahara Aferika. Na fatuina se vaitaimi e 4,000 tausaga, o nei atavali na ofoina atu se vaaiga ofoofogia i le olaga o le nuu muamua o San .