O Se Taiala mo le Asiasia o le Atu Robben Island Aferika i Saute

O loʻo i le Cape Town 's Table Bay, o le Robben Island o se tasi lea o vaaiga pito sili ona tāua a Aferika i Saute. Mo le tele o seneturi, na faʻaaogaina e avea o se kolone mamafa, aemaise lava mo pagota faapolokiki. E ui ina ua tapunia nei falepuipui sili ona puipuia, ae o le motu e lauiloa pea mo le taofia o Nelson Mandela o le sa avea muamua ma Aferika i Saute mo le 18 tausaga. O le tele o sui taʻitaʻi o vaega faʻapolokiki e pei o le PAC ma le ANC na faʻasaoina faʻatasi ma ia.

I le 1997 na liua le Robben Island i se falemataʻaga, ma i le 1999, na faʻaalia ai o le UNESCO Heritage Heritage Site. Ua avea ma faailoga sili ona taua mo le Aferika i Saute fou, e atagia mai ai le manumalo o le lelei nai lo le leaga, ma le faatemokalasi i luga o le apartheid. O le taimi nei, e mafai e tagata tafafao maimoa ona asiasi atu i le falepuipui i le Robben Island Tower, e taitaia e pagota faapolokiki na muai iloaina muamua le matautia o le motu.

Le Taʻaloga Taʻaloga

O asiasiga e tusa ma le 3.5 itula, e aofia ai le malaga faimalaga i le Robben Island, o se malaga pasi o le motu ma se maimoaga i le falepuipui maualuga. O tiketi e mafai ona tusi i luga o le initaneti, pe faʻatau tuusao mai i pepa o pepa i le Nelson Mandela Gateway i Victoria ma Alfred Waterfront . O tiketi e faʻatau atu i fafo, o lea e fautuaina ai le tusi muamua pe faia ni fetuunaʻiga ma se tagata tafafao maimoa.

O le fagaloa a Robben Island e alu ese mai le Nelson Mandela Gateway, ma taimi e suia e tusa ai ma le vaitau.

Ia mautinoa e taunuu i le 20 minute ao le i alu lau malaga, aua o loʻo i ai se faʻamatalaga sili ona manaia i totonu o le fale talitali e maua ai se vaaiga lelei o le talafaasolopito o le motu. Talu mai le amataga o le seneturi lona 17, o le motu foi na avea ma sepela lepela ma se nofoaga faamiliteli.

O le Ferry Ride

O le malaga tietie i le Robben Island e tusa ma le 30 minute.

E mafai ona matua faigata lava, o le mea lea oi latou e mafatia i le gasegase e tatau ona mafaufau e inu fualaau; ae o manatu o Cape Town ma le Lauga o Mountain e mataʻina. Afai e leaga tele le tau, o le a le folau vaa ma ua faalēaogāina asiasiga. Afai na e resitalaina muamua lau tafaoga, ia tuʻuina atu i le falemataʻaga le valaau i +27 214 134 200 e faʻamautinoa ai latou te folau.

Le Taʻavale Taʻavale

O le malaga e amata i se itula e umi le umi o le pasi o le motu. I le taimi lea, o lau taʻiala o le a amataina le tala i le talafaasolopito o le motu ma le siʻosiʻomaga. O le ae alu ese mai le pasi i le limestone quarry lea na faʻaaoga ai e Nelson Mandela ma isi tagata aloaʻia ANC le tele o tausaga i le galue malosi. I le fa, o le taʻiala o le a faʻasino atu le ana e faaluaina e pei o le faletaele o pagota.

O totonu o lenei ana o nisi o pagota e sili atu ona aʻoaʻoina o le a latou aʻoaʻoina isi pe faapefea ona faitau ma tusitusi e ala i le sasaina i palapala. O le talafaasolopito, faiga faaupufai ma le biology na i ai i mataupu na aoaoina i lenei "iunivesite o le falepuipui", ma ua faapea mai o se vaega lelei o le faiga faavae a Aferika i Saute na tusia iina. Na o le pau lea o le mea na mafai ai e pagota ona solaese mai mata mataʻutia o leoleo.

Le Falepuipui Sili

A maeʻa le pasi pasi, o le a taʻitaʻia oe e le taʻiala i le falepuipui puipui maualuga, lea e silia ma le 3,000 pagota faapolokiki sa faia mai le 1960 - 1991.

Afai o lau taʻaloga maimoa i le pasi e le o se pagota faapolokiki, o lau taʻiala mo lenei vaega o le taamilosaga o le a mautinoa lava. E matua faʻalotomaualaloina le faʻalogologo i tala o le olaga falepuipui mai se tasi na iloa muamua.

O le taamilosaga na amata i le ulufale atu o le falepuipui lea na togafitia ai alii, tuuina atu se seti o ofu o le falepuipui ma tofia se potu. O ofisa o le falepuipui e aofia ai le "faamasinoga" faamasinoga ma le ofisa o le ofisa o le ofisa o le ofisa o le ofisa lea na lafoina ai tusi mai le falepuipui. Na faʻamatala mai e le matou taʻitaʻi na ia faʻaaogaina tusi i le fale e faʻaogaina ai le tele o le lakapi , ina ia le mafai ona malamalama le uila i mea na tusia.

O le asiasiga e aofia ai foi se asiasiga i le lotoā lea na togafitia mulimuli ai e Mandela se tamai togalaau. O iinei na amata ai ona ia tusia lana tala faasolopito iloga Long Walk i le Saolotoga .

Tofoina o Cells

I le faigamalaga, o le a faʻaalia oe i totonu o le tasi o potu o falepuipui. O iinei, e mafai ona e vaʻai i moega o pagota ma lagona le paʻu mafiafia ma palanikeke. I totonu o le poloka e tasi, o loʻo i ai se faailoga muamua o faʻaalia ai le lisi o pagota i aso taʻitasi. I se faʻataʻitaʻiga sili o le faʻailoga faʻanatura, o meaʻai na tuʻuina atu i pagota e faavae i luga o lanu paʻu.

O le a ave foi oe i le potu nofofua lea na nofo ai Mandela mo sina taimi, e ui lava o pagota sa masani ona siitia mo mafuaaga saogalemu. E ui lava o le fesootaiga i le va o pitonuʻu poloka e faʻasaina, o le ae faʻalogo mai lau taʻiala pe na faapefea ona oʻo mai pagota i auala faʻaogaina e faaauau ai lo latou taua mo le saolotoga mai totonu o puipui o falepuipui.

La Tatou Taiala

O le taʻiala na taitaia le malaga i le aso na matou asiasi ai sa aofia ai i le Soweto Uprising o le 1976 ma sa falepuipui i le Robben Island i le 1978. Ina ua taunuu o ia, Nelson Mandela na i ai i le motu mo le 14 tausaga, ma o le falepuipui aupito maualuga Na maua e ia se talaaga e sili ona leaga i le atunuu. O ia o se tasi o alii mulimuli na tuua le falepuipui pe a tapunia ona faitotoa i le 1991.

Na galue malosi o ia e le Robben Island Museum. Na te le amanaiaina le lagona o le toe foi mai i le motu, ma fai mai o nai aso muamua i le galuega e toetoe lava a le mafai ona tatalia. Ae ui i lea, na ia faia i lona vaiaso muamua ma o lea ua taʻitaʻia nei mo le lua tausaga. Ae ui i lea, e filifili e le ola i luga o le motu e pei ona faia e isi taiala. Fai mai o ia e lagona le lelei i le mafai ona tuua le motu i aso uma.

NB: E ui lava o taiala ile Robben Island ole a le ole atu mo ni fesoasoani , o se aganuu i Aferika le fetaui lelei mo le lelei auaunaga.

O lenei tusiga na faafou ma toe tusia i se vaega e Jessica Macdonald i le aso 7 Oketopa 2016.