Siamani ua ofoina atu punaoa taua e le galo ai le Holocaust. O loʻo i ai le faʻamanatuga o le Holocaust, falemataʻaga, ma nofoaga faʻasalalau faʻasalalau e aʻoaʻoina ai tagata lautele ma faʻamaonia ai le faitau miliona o tagata na afaina.
E toatele tagata asiasi i Europa ua lagona le faamalosia e asiasi i nei saite, ma e tatau. O le Holocaust o se tasi lea o mea sili ona taua na tupu i le 20 seneturi. Ae ia manatua o nofoaga o measina e ofoina mai ai se vaaiga le mautonu i mea na tutupu iinei.
Mo se lisi atoa o Faamanatuga o le Holocaust Europa uma (e pei o nofoaga taua i Polani e pei o Auschwitz), asiasi i le Faʻamatalaga Faʻamatalaga i Nofoaga Faamanatu o Europa.
01 o le 10
Faamanatuga i tagata fasioti tagata Iutaia i Europa
Na tusia e le tusitala o Peter Eisenmann le Faamanatuga a Berlin i tagata fasioti tagata Iutaia o Europa. Ina ua uma se tauvaga fefinauai e filifili ai le manumalo, e leai se tasi na filifilia moni, ae na amata ona amata le mamanu a Eisenmann.
Ua faataatia i luga o se nofoaga e 4.7-eka i le va o le faitotoa o Brandenburg ma Potsdamer Platz . O le totonugalemu o le faʻatagata o le "Field of Stelae" ma le sili atu i le 2,500 piliki faʻapipiʻi maa. E mafai ona e ulufale mai itu uma e fa ma savali i totonu o le laufanua e le masani ai, ma leiloloa i le lotolotoi o koluma faateleina. E ese lava le eseʻese i le tele, feʻaveaʻi solo i se lagona le mautonu lea e mafai ona e iloa pe ae faia lau auala i totonu o le vaomatua lauulu o le sima. O le talafatai i lalo o le falemataʻaga o loʻo i ai ni paʻi patino e pei o igoa o tagata taʻutaʻua lautele o tagata Iutaia ua afaina ma filifilia tala o la latou faigamalaga.
Naʻo le isi itu o le auala i Tiergarten o loo taoto ai le Faamanatuga i Tagata Faituati i Saienisi, ma o le agai i luma i le Reichstag o le Faamanatuga faatoa tatalaina lea i le Sinti ma Roma Victims of Social Socialism. E sili atu le mafolafola, e mafai foi ona e mauaina le faailogaina o le keli i le mea na tu ai muamua ia Hitler's Bunker i le nofoaga.
02 o le 10
Nofoaga Faʻamanatu mo le Dachau
O le tolauapiga o Dachau, e 10 maila i matu i sisifo o Munich , o se tasi lea o uluai tolauapiga mamafa i Nazi Siamani ma o le a avea o se faataitaiga mo tolauapiga mulimuli ane i le Third Reich.
O tagata asiasi i le nofoaga o measina e mulimuli i le "ala o le pagota," o savavali i le auala lava e tasi na faamalosia ai pagota ina ua mavae le taunuu atu i le tolauapiga. O le a e vaʻaia le uluai pauna pa, pa puipui, lotoa, ma le mumu, faapea foi ma le tele o faʻaaliga ma faʻamanatuga eseese.
03 o le 10
Stolpersteine
Atonu e te le matauina nei faamanatu e savali faʻatasi i aai Siamani . Stolpersteine faaliliuina moni i le "maa tuʻia". E tele naua le vaʻavaʻai i le mata, e faigofie ona misi le faʻaaogaina o maʻa auro, o loʻo tuʻuina i totonu o le alatele i le ulufale atu o le tele o fale, pisinisi, ma avanoa avanoa.
O lenei poloketi na saunia e le tagata Siamani o Gunter Demnig e faamanatu ai tagata na afaina i le Holocaust i ni maa lapoa lapoa e faailogaina i se igoa (po o igoa o le aiga), aso (s) o le fananau mai, ma se faamatalaga puupuu o lo latou taunuuga. E masani lava latou te fai mai "O aso nei " (iinei e ola ai), ae o nisi taimi o le nofoaga lea na suʻesuʻe, galue, pe aʻoaʻo ai le tagata. O le iuga e masani ona tutusa, " ermordet " (fasioti) faʻatasi ai ma nofoaga leaga o Auschwitz, Dachau ...
04 o le 10
Concentration Camp Sachsenhausen
E tusa ma le 30 minute i matu o Perelini o loʻo i ai le nofoaga faʻamanatu o Sachsenhausen, o se tasi o tolauapiga i Oranienburg. Na faatuina le tolauapiga i le 1936, ma seia oo i le 1945 e sili atu ma le 200,000 tagata na faafalepuipui iinei e le au Nazis.
O Sachsenhausen e tele auala o se tasi o tolauapiga sili ona taua i le Tolu Reich: O le uluai tolauapiga na faavaeina i lalo o Heinrich Himmler e avea ma Ofisa Sili o le Leoleo Siamani ma o lona fausaga faatulagaina sa avea o se faataitaiga mo le toetoe lava o tolauapiga mamafa i Nazi Siamani.
Ina ua uma ona faasaolotoina le tolauapiga i le aso 22 o Aperila, 1945, e le au Soviet ma Polani, na faaaoga ai e le Soviets le nofoaga ma ona fausaga e avea o se tolauapiga mo pagota faapolokiki mai le amataga o le 1945 i le 1950.
I le 1956, na amata ai ona amata fuafuaga e suia le tolauapiga i totonu o se faʻamanatuga a le atunuu. Na tatalaina i le aso 23 o Aperila, 1961, ma ua tatalaina nei i le lautele o se falemataaga ma se faamanatu.
05 o le 10
Concentration Camp Buchenwald
E sili atu i le 250,000 tagata mai le 50 atunuu sa falepuipui i totonu o le tolauapiga muamua o Buchenwald, latalata i le aai o Weimar .
O le nofoaga o le faʻamanatuga e faʻaalia ai faʻaaliga eseese ma e mafai foi ona e vaʻaia muamua fanua o le tolauapiga, le faitotoa o le faitotoa ma le falepuipui, leoleo, falemaʻi, nofoaga mo le faʻapalapalaina, nofoaafi, nofoaga SS, nofoaga faʻataʻavalevale ma falelauasiga. O loʻo i ai faʻamaufaʻailogaina i luga o le 'upega tafaʻilagi tele, e aofia ai auala na faia e le au muamua.
06 o le 10
Le Falemataʻaga a Iutaia i Berlin
O le Falemataʻaga Faʻasolopito a le Falemeli o Berlin e le gata o se faleoloa o le taulaga moa-o ona tala faʻasolopito iloga "Lua Millennia o le Siamani Iutaia Talafaasolopito" ma tusitusiga Iutaia i Siamani mai Taimi Roma e oʻo mai nei.
Ae o le ata mataʻina o le fale o Daniel Libeskind na mafua ai ona lagona lagona o i latou oe na ave faatagataotaua ma leiloloa: O le foliga o le falemataaga e manatuaina ai le Fetu o David na malepelepe, e foliga mai e fausia ni faamalama i totonu o le uʻamea uamea, foliga mataga, ma "faʻaoga" faʻalautele le maualuga o le fale. O le Fale o le Holocaust ma le faʻavasegaina o ata "Pau Lea" ua na o se isi aafiaga faʻanoanoa ma tulaga ese.
07 o le 10
Concentration Camp Bergen Belsen
Faatasi ai ma le tolauapiga oti i Auschwitz, na avea Bergen Belsen i Lower Saxony ma faailoga faavaomalo mo mea matautia o le Holocaust. Na falepuipui Anne Frank i lenei tolauapiga ma maliu ai ia Turo ia Mati o le 1945.
I aso nei, o nofoaga o le nofoaga muamua o le tolauapiga o se fanuatanu ma isi ata vali e faamanatu ai i latou na mafatia ma maliu i Bergen Belsen. O loʻo i ai foi se Nofoaga Tutotonu o Faʻamaumauga, lea e faʻailoa ai pepa uma, atapue, ma ata tifaga e suʻesuʻe ai le talafaasolopito o le tolauapiga.
08 o le 10
Neuengamme Camp concentration
O le Campus Campus Neuengamme, lea na nofoia i totonu o se masini suauu muamua i fafo o Hamburg , o le tele lea o le tolauapiga i North of Siamani, e aofia ai le 80 satelite nofoia i le va o le 1938 ma le 1945. I le masina o Me 2005, i le 60 tausaga o le tolauapiga faasaolotoina, sa tatalaina ai se nofoaga faasao ua toefaafouina, e aofia ai le tele o faaaliga o loo faamaumauina ai le talafaasolopito o le saite ma manatua ai mafatiaga o le sili atu i le 100,000 tagata ua faafalepuipuiina iinei. E sefulu sefululima fale faʻasalalau faʻasalalau faʻasolopito i luga o le 'upega tafaʻilagi o loʻo puipuia
09 o le 10
Concentration Camp Flossenbürg
O le concentration camp Flossenbürg, na fausia i le 1938, o loʻo i ai i le itulagi o Upper Palatinate i Bavaria. O Dietrich Bonhoeffer, o se faifeʻau Siamani taua ma le faifeʻau, sa falepuipuiina iinei ma na maliu i le na o le 23 aso ao lei faasaolotoina Flossenbürg ia Aperila 1945. O le Faamanatuga na faia se taamilosaga taiala i le Igilisi, lea e aofia ai vaega o le faaaliga iloga "Flossenbürg Concentration Camp, 1938-1945 . "
10 o le 10
Fale o le Fonotaga a Wannsee
O tagata asiasi e mafai ona tutu i totonu o le potu tonu lea na fuafuaina ai le "Fofo Mulimuli" (ie Holocaust). I le taimi nei, o se nofoaga e faamanatu ai, o le Fono a le House of Wannsee o se tasi lea o faʻamaumauga faʻasolopito mo tagata e toe faʻaleleia laasaga e agai i le fasiotiga lautele o le tusa ma le 11 miliona tagata.