Fale taʻavale i Venezuela

Saili mea e faʻamoemoe i le taimi o le aso malolo lauiloa a Venesuela

Afai o loʻo e fuafuaina e asiasi i Venesuela, o se malaga i le taimi o le Carnaval, poʻo le taʻavale, o le avanoa sili lea e iloa ai pe faʻapefea ona faʻamanatuina e le atunuu. Mo Venezuelans, o le taimi sili lea ona fiafia i ai o le tausaga, sili atu nai lo le Kerisimasi ma le Vaiaso Paia. Mo le sili atu ma le 150 tausaga, o lenei aso malolo o se taimi atofaina mo aiga e aoina ma tatala.

O se upu lapatai: O taʻavale taʻavale e pei o le faamanatuina i le fanaina o fana fana ma le sasaina o paluni vai.

O nisi paluni e ono malulu, lea e mafai ona tiga pe a latou lavea oe. Afai e te vaʻai i se paluni o sau i lou ala, taumafai e aloese mai ai.

Amataga o le Carnaval

Na aumaia le taʻavale i Venesuela e Sepania i taimi o taimi faʻapitoa. E masani lava o se aganuʻu Katoliko lea e potopoto ai aiga mo se taumafataga tele e faʻauʻu uma ai meaai ao leʻi amataina le Fagafulu. O le taʻavale e fai 40 aso aʻo leʻi oʻo i le Aso Sa o le Eseta, lea e masani ona pa'ū ia Fepuari poʻo Mati. E amata le Aso Toʻonaʻi i luma o le Aso Toʻonaʻi Aso Lulu.

Taʻavale i El Callao

O El Callao, o se taulaga laʻititi laitiiti na faavaeina i le 1853, o le tele o le taʻavale Venesuela, lea e fa aso. O iinei e faʻafesoʻotaʻi ai e tagata o le atunuʻu tu ma aga Venezuelan faʻatasi ai ma Trinidad, West Indies, ma Farani Farani. O aganuu a Aferika i El Callao o loo taina foi se vaega ona o Aferika na aumaia e tagata sailiili Europa i le taimi o le Kolisi. O le ae vaaia lenei faatosinaga Aferika i ni aulelei matagofie ma le matagofie i musika Afro-Caribbean mai Trinidad ma Tobago.

E tele ituaiga o teuga o Carnaval iinei. O le ae iloa madamas, o tagata taaalo e ofuina i ulu o Aferika ma ofu talaloa e fai ma sui o le 'aʻai a le' aʻai e leʻi faaipoipo. E i ai foʻi le taufaʻataʻu i le lanu mumu-ma-uliuli. O tagatanuu masani o le maota tupu: tupu, masiofo, tagata faipisinisi, ma tagata tetee.

O taʻaloga faʻaonapo nei e aofia ai ata tifaga ma ata taʻalo.

Carnaval i Carúpano

O Carúpano, o se taulaga i le taulaga i le atu Caribbean, na faavaeina i le 1647 ma avea ai ma nofoaga autu mo le gaosiga o le kaina. E tusa o le 1873, na amata ai e Carúpano le faʻamanatuina o Carnaval, ma o le taimi nei o se tasi o sili ona telē ma sili ona ola i totonu o le atunuʻu. O le fa aso e tosoina ai le silia i le 400,000 tagata.

Taʻaloga vai sa masani ona lauiloa ae sa faʻaumatia ona o le vevesi na tulaʻi mai. O le taimi nei, o le faafiafiaga e taulaʻi i luga o faʻailoga, tagata fetolofi, taavale tuai, paʻu uʻamea, musika salsa, orchestras, teuga lanu, ma le amio a Diablo Luis (o se siva siva). I le maeʻa ai o se masiofo ola, o le tamaʻitaʻi (tamaʻitaʻi talavou), ma le masiofo gay ua filifilia, oi latou o fetu o se solo lea e aofia ai foi ma le "mumu," o alii e ofuina ni laei fafine e siva ma pepese. O le tausamiga e amata i le "Carnival Cry" ma oʻo mai i le faaiuga i le po o le Aso Lua ma se faaaliga mataʻutia tele.

Fautuaga Femalagaaʻi

O femalagaaiga i atunuu eseese e mafai ona lamatia i nisi o taimi. Aʻo leʻi faimalaga, siaki pe na tuʻuina atu e le US State Department ni faufautua malaga mo lau malaga.

E mafai foi ona e lesitala i le Polokalama Faʻasalauina Tagata Tausi Tusi (STEP) lea e mafai ai ona e lesitala lau malaga i le US Ambassador poʻo le Consulate.

E ala i le lesitalaina, o le ae mauaina ni faʻamaloilo saogalemu ma e faigofie ona e aʻafia e le ambassador i taimi o faʻalavelave faʻafuaseʻi.