Lauga o Lauga - O se tasi o Foafoaga Faanatura Fitu o le Lalolagi

O se faailoga moni, Papa Mountain Mountain e sili atu i Cape Town ma faʻamatalaina le aai

"O se taulaga manaia ma taua tele, o loʻo taoto i lalo o se puipui tele (o le Laulau Lauga), lea e oʻo atu i ao, ma faia ai se mea e sili atu ona mamafa. Cape Town o se faletalimalo tele, i luga o le auala tele i le sase." - Charles Darwin i se tusi i lona tuafafine, Catherine, 1836

I le 1085m (3559ft) le maualuga, o le Laulau Lauga atonu o loʻo agai i lalo le lisi o mauga pito i luga o le lalolagi ae - mo se taimi - e moni lava e tatau ai le igoa tele, faailoga.

O le Mountain Mountain o se faʻamaonia moni, o se tasi o na faʻamaoniga e vave iloagofie na tuʻu ai le Cape Town i totonu o 'aʻai matagofie i le lalolagi. E manino lava pe aisea ua maua ai lona igoa. O le uluai tagata Khoi sa tutusa lava le sao, ma taua ai o le Hoerikwaggo - o le "mauga i le sami". I le Nguni, o le mauga o le "Umlindiwengizimu" - o le leoleo i saute - ua tuʻuina iinei e le Foafoa, Qamata, e avea ma leoleo e puipuia uma Aferika.

Se Tagavai Floral

E i ai isi faʻauiga e manaia. O se mauga tuai lenei, 260-miliona tausaga le mautonu. I le eseesega o le Himalayas o ni tamaiti laiti i le 40 miliona miliona tausaga ma o loo i ai pea ia Alepi i na o le 32 miliona. O lenei foi fale o se mea faʻapitoa faʻapitoa - le Cape Floral Kingdom. O le fotbos looking fynbos lea e aofia ai le Mountain Mountain ma le Cape Peninsula o se tasi o faʻalapotopotoga e sili ona lelei ma sili ona eseese i totonu o le lalolagi ma le matagofie o ituaiga meaola e 8200, ma sili atu i le 1 460 oi latou i luga o le Mountain Mountain na o ia lava.

Faatasi ai ma lenei tamaoaiga o le fugalaau e sau ai le tele o manulele ma le ola laitiiti o manu. O lenei faʻateleina o le faʻaogaina o ituaiga laau toto o lona uiga o le Cape ua filifilia o le Malo aupito itiiti o le Floral, le naʻo le tasi e aofia ai i totonu o se atunuu.

O le tele o le vaega o totoe o le mauga o le Cape Peninsula, ma le tusa ma le 1,000 sq km mai le talafatai o le talafatai na tuʻuina atu i totonu o le Table Mountain National Park (tel: +27 21 701 8692) i le 1998.

I le 2004, na aloaia ai le Cape Floral Kingdom o se UNESCO Natural World Heritage site. O le paka ua vaevaeina ile fa vaega.

Le Auala

O le mauga lava ia e saoloto, pe afai e te fia savali, e ui o le tele o tagata latou te filifilia le laititi o le Laufanua Tele Tele (tele: +27 21 424 8181). O le uluai taavale afi na amata amataina i le 1929, toeitiiti lava atoa le 40 tausaga talu ona amata talanoaga i le mataupu. Faatasi ai ma le taualuga o le taua ma itu laupapa, o se manu feʻai tele lava i pulu lapisi o loʻo faʻaleleia ai tagata i luga o le 704m malaga mai le nofoaga maualalo i le 363m i luga aʻe o le sami, i le pito i luga, i le 1067m. I le taimi nei, e tusa ma le 20 miliona tagata na tietie i le taavale afi e aofia ai Sir Edmund Hillary (atonu o aso malolo), George Bernard Shaw ma King George VI. Mo tagata laki, o le New Cable Card e ofoina atu le tausaga atoa i le mauga mo le tau e na o le 2.5 malaga faimalaga.

Faʻafanua i luga o le Mountain Mountain

Siaki i taimi uma le tau ae e te leʻi uu i luga ma fusi oe lava i lavalava talafeagai e tusa lava po o le a le manino ma le manaia atonu e foliga mai i le tepa muamua. O le tau o le mauga e matua fesuisuiai - ma mea o le tala. Matagi i sautesasae e feosofi i luga o mauga ma ao faamalosia i latou i le va o le Tiapolo ma le Mountain Mountain e mafai ona latou oʻo atu i le vevela o le maualuga e oʻo atu i le 130km / h (81mi / h).

E lauiloa o le Cape Doctor, latou te faamamaina le vevela ma le eleelea ma tausia le taamilosaga o le taulaga, ae mafai foi ona matautia i soo se mauga e maua e aunoa ma se mea e puipuia ai. E taofia ai foi le uaea mai le tamoe.
O le taimi nei o le Mountain Mountain e faʻaalu ai le tele o lona ola i le lanu paʻepaʻe malulu - "le laulau uʻamea". Fai mai se tasi o tala, o taumafanafana uma, o se tagata faimalaga litaea, Van Hunks, o loo i ai se tauvaga-ulaula ma le tiapolo. E le mafai e le toeaina o le rhumateki ona aʻe i luga o le mauga i le taumalulu, o lea e tumau ai le mauga! O le isi tala o San (bushman) o loo faapea mai o le atua Mantis e faaaoga ai se manu papaʻe lanu papaʻe e tafe ai le mumū o se afi afi. Po o le a lava le mataupu, e tatau ona e aloese pe afai e te manao e vaai i le vaaiga.

Gaoioiga i luga o le Lauga Papa

I luga o le pito i luga, e tolu laina savali, le 15 minute minute Dassie Walk, 30-minute Agama Walk ma le umi o Klipspringer Walk i autafa o le pito i lalo o le plateau i Platteklip Gorge.

E i ai foi se ala nofoa faataavalevale. O le kamupanī e faʻatautaia le taamilosaga taʻitasi i le aso 10am ma le aoauli. E tele isi auala savali ma sopo i totonu o le paka a le atunuʻu mai ni taʻavale faigofie, faigofie ona maua e tagata uma, i le 5-aso 97 km (60 maila) Hoerikwaggo Trail mai le Lauga Papa i Cape Point . E iai foi nofoaga eseese e alu ai i luga o le tietie i luga o le mauga, aʻea ma faʻasalaga ma kamupani e pei o Downhill Adventures. Afai e te fia iloa nisi mea e uiga i le mauga o le mauga, e tatau ona e asiasi i le matagofie o Kirstenbosch Botanical Gardens i lalo ifo o mauga.

O se tasi o le Faamanatuga e Fitu o le Natura

I le 2011, na palota ai Mountain Mountain i se tasi o "New Seven Wonderful Nature of Nature" a le lalolagi. O le tasi o le au lagolago na aofia ai Desmond Tutu, o le na fai mai, "E taua le manumalo o Aferika i Saute ona e taua tele mo o tatou mafaufau, ma o lenei palota o le apolitical - O le Lauga Lauga e mo i tatou uma - ia tatou faaali atu tatou te manumalo. , o le a tatou maua uma se punavai i la tatou laasaga. " O le Mountain Mountain e mautinoa lava o se tasi o mafuaaga e tele mo Aferika i Saute e lagona ai le mitamita i le matagofie o lo latou atunuu.