Le Tupu Protea: Fugalaau Faatoaga a Aferika i Saute

Na folafolaina o le fugalaau a Aferika i Saute Aferika i Saute i le 1976, o le puipuiga a le tupu ( Protea cynaroides) o se vao vavalalata e matagofie ma tulaga ese e pei o le atunuu lava ia. Na maua i le Cape Floristic Region, o le puipuiga a le tupu o le Protea genus, o se vaega o le aiga Proteaceae - o se vaega e aofia ai le 1,350 ituaiga eseese.

O le puipuiga a le tupu e sili ona tele fugalaau ulu o lona ituaiga ma e taua mo le fuga o atigiliko.

O le tuputupu ae e oo atu i le 300mm le lautele, o nei fugalaau pupula eseese e ese mai le lanu mai le paʻepaʻe sinasina e enaena le lanu piniki po o le lanu mumu. O le laau lava ia e tupu mai i le 0.35 mita ma le 2 mita le maualuga ma o loʻo iai se vaʻaiga mafiafia e oʻo atu i lalo. O lenei mea e aofia ai le tele o tumutumu momoe, e mafai ai e le tupu ona puipuia e ola mai i luga o le vao e masani ona vevesi i lona natura masani. A mumu le afi, e aliali mai le pupula o le tino i se vevesi o le lanu - ina ia tutusa le ituaiga o manu ma le toe fanauina.

Le Faailoga o le Tupu Puipuia

O le puipuiga a le tupu o se tasi lea o faailoga aupito sili ona iloagofie a Aferika i Saute, faatasi ai ma le oso aʻe o le punavai ma le fuʻa lanumoana a le atunuu. E tusa ai ma le malo i Aferika i Saute, o le fugalaau "o se faatusa o le matagofie o lo tatou fanua, ma le fuga o lo tatou gafatia o se malo i le tuliloaina o le Renaissance Aferika". E aliali i luga o le ofutele a Aferika i Saute, faʻatasi ai ma le fasiotia o isi faailoga.

E aofia ai nei ata e lua mai se ata vali lauiloa o Khoisan, se failautusi faila ma lua na sopoia auupega masani.

O le aufailotu a Aferika i Saute e lauiloa ma le fiafia le "Proteas", ma o le fugalaau e aliali mai i luga o le kalapu aloaia a le taaloga. E ui lava e faaigoaina le 'au lakapi pe a uma le tafega, ae le o le puipuiga, o lemu mo taʻaloga e lua o loʻo puipuia ai le tupu e puipuia i le lanu samasama o Aferika i Saute ma le lanu meamata.

Le Protea Genus

O nisi taimi e faasino i ai o le suka, o sui o le Protea genus e afua mai laau e tafe i lalo-eleele e 35 mita le maualuga. E tofu i latou uma ma laʻau paʻu ma fugalaau-e pei o fugalaau (e ui o nei mea e sili atu ona foliga mai). O nisi o meaola e tutupu mai lanumoana lanumoana, ae o isi e sili ona lanu piniki ma uliuli. O isi e foliga mai o ni fasi pine moli. I le malamalama ai i lenei eseesega eseese, na taʻua ai e Carl Linnaeus le meaola o le 18th senituri o le Protea genus i le mavae ai o le Eleni atua Proteus, o le na mafai ona suia lona foliga vaaia i le loto.

Le Tufatufaina o le Aiga Puipui

92% o ituaiga o le puipuiga e afaina i le Cape Floristic Region, o se vaega i saute ma saute sisifo o Aferika i Saute ua aloaia o se UNESCO Heritage Site mo lona ituaiga eseese o laau. E toetoe o puipuiga uma e ola i saute o le Vaitafe o Limpopo - sei vagana ai le tasi, e tupu i luga o le mauga o Kenya .

E manatu o augatuaa o le aiga o Proteafa na muamua faaali mai i le fia miliona o tausaga talu ai, pe a ogatasi fanua o le itu i saute o se tasi o mea taua tele, o Gondwana. Ina ua vaeluaina le konetineta, na vaevaeina le aiga i ni aiga laiti se lua - o le lala o Proteoideae, lea ua avea nei ma Aferika i Saute (e aofia ai le puipuiga a le tupu), ma le lala a Grevilleoideae.

O nei ituaiga ituaiga e maua i le itu i Saute o Australia, faatasi ai ma tamaʻi nuʻu i East Asia ma Amerika i Saute.

Puipui Suesuega

O nuʻu i le Cape Floristic Region ma le itumalo laufanua o Southwest Australia sa faamaonia le fiafia i fomaʻi. O nei eria o loʻo fai ma sui o le lua pito i luga o le lalolagi. E tusa ai ma se suʻesuʻega na taʻitaʻia e tagata popoto o Peretania, o le fua faatatau o le evolusione e faatolu ona sili atu ona vave nai lo le masani, faʻatasi ai ma ituaiga fou o le protea o loʻo aliali mai i taimi uma ma mafua ai se eseesega o faʻalapotopotoga eseese o le ola. I Aferika i Saute, o saienitisi i le Cape Town i Kirstenbosch Gardens o loʻo aofia ai i se galuega tetele e faʻatalanoa le faʻalauteleina o nofoaga puipuia i le Aferika i Saute.

O Fea e Maua Ai i Latou

I aso nei, o loʻo puipuia i le silia ma le 20 atunuu eseese.

O loʻo faʻatupulaia ma faʻasalalau faʻasalalauga e faʻalāpotopotoga e aofia ai le International Protea Association ma ua faʻalauiloaina i paka ma togalaau i le salafa o le lalolagi. O i latou e mananao e faʻamalosi o latou lima i le atinaʻe oa latou lava mea e mafai ona faʻatonuina le puipuia o fatu mai kamupani e pei o tagata Bush Bush. Ae ui i lea, e leai lava se mea e pei o le vaaia o le fugalaau o fugalaau a Aferika i Saute i luga o le Lauga Papa poʻo le Cedarberg.