Malamalama i le Rhino Poaching Crisis i Aferika

O meaola uma e feoai i le savannah Aferika, o le rhino e mautinoa lava o se tasi o mea sili ona manaia. Masalo o le uiga faanatura o le mana na faʻauʻuina e ala i le muai tulaga; pe atonu o le mea moni e tusa lava pe o le a le telē, o rhinos e mafai ona feʻaveaʻi ma se mea faʻafefe tele. O le mea e faanoanoa ai, o se vaitau lata mai o le rhino poaching i luga o la latou vaʻaia ua mafai ai e tusa lava po o le a le mafuaʻaga o latou togafiti, o le a le mafai lava ona oʻo i ai tupulaga o lumanai.

O le Talafaasolopito o le Toa

150 tausaga talu ai, o lanu paʻepaʻe ma le uliuli na tele naua i totonu o Sahara Aferika. O le faʻasalaina le tulafono e tagata Europa na vaʻaia o latou fuainumera ua matua paʻu tele; ae e leʻi oʻo mai i le vaitau o le 1970 ma le 80 tausaga na avea ai le faʻapipiʻiina o rhino mo o latou nifo ma mea moni. O le manaʻoga mo le pu o le rhino e matua matautia lava, e 96% o le solo rhino na fasiotia i le va o le 1970 ma le 1992, ao tulioso papaʻe na sailia i se tulaga e faapea, mo se taimi puupuu, na latou manatu ua leai.

I se tasi o faʻataʻitaʻiga sili ona lelei o le faasaoina o tatou taimi, o taumafaiga e faʻasaoina le rhino mai le tuʻuina atu i itulau o talafaasolopito na mafua ai le toe faʻafouina o latou tagata. I aso nei, ua faʻatatauina e tusa ma le 20,000 laʻau papaʻe ma le 5,000 lanu uliuli o loʻo totoe i le vaomatua. Ae ui i lea, talu mai le ogatotonu o le 2000, o le manaoga mo le taina o le rhino ua uma ona faapipiiina, ma i le 2008 na oʻo ai i le faʻafitauli o faʻafitauli.

O se taunuuga, o le lumanaʻi o nei meaola uma e lua e le o mautinoa.

Faaaogaina o le Rhino Horn

I aso nei, e puipuia uma le lanumoana uliuli ma le papaʻe e le Feagaiga i Fefaʻatauaʻiga Faʻava-o-Malo o Meaola o le Wild Fauna ma Flora (CITES). O fefaʻatauaiga faavaomalo i rhinos poʻo a latou vaega e le tusa ai ma le tulafono, sei vagana ai laʻei papaʻe mai Swaziland ma Aferika i Saute, lea e ono mafai ona faʻasalalau atu i se pemita i lalo o nisi tulaga patino.

Ae ui i lea, e ui i tulafono a le CITES, ua sili atu le taugata o le rhino pepe ona o le naunau o le au faipisinisi e faʻaaoga mea uma i le pisinisi.

O loʻo i ai le Rhino i fafo ona o le manaʻoga mo faʻatoʻaina o le rhino i atunuu Asia e pei o China ma Vietnam. I le masani ai, na faʻaaogaina le uu rhino i totonu o nei atunuu e avea o se fualaau i vailaʻau faʻaaogaina e togafitia ai le tele o tuʻutuʻuga - e ui lava e leai se mea e faamaonia ai fualaau. Ae talu ai nei, e ui i lea, o le tau le maualalo o le rhino pepe na mafua ai ona faatauina ma faʻaumatia tele e fai ma faailoga o le tulaga ma le tamaoaiga.

O se suʻesuʻega a le US firm Dalberg na fuafuaina le taua o le rhino hau i le $ 60,000 / kilo, ma sili atu ona taua i luga o le maketi uliuli nai lo taimane po o cocaine. O lenei foliga mataʻutia ua faateleina le faitau aofaʻi i le sefulu tausaga talu ai, ma le tau mo le aofai tutusa o le rhino ninii e tusa ma le $ 760 i le 2006. Aʻo faʻaitiitia e le poaching le faitau aofaʻi o le rhino, o le taugofie o le oloa e sili atu ona taua, le faʻamalosi e faʻamalosi i le mea muamua.

Se New Poaching Era

O le tele o le tupe i totonu o le siteki ua suia ai le poaching i se pisinisi faapisinisi e faatusatusa i fualaau faasaina po o le faatauina o auupega.

O loʻo faʻatinoina sui o le au solitulafono, ma o loʻo i ai le tele o mea tautupe, ma o loʻo i ai le tele o tupe e faʻaaogaina ma le faʻaleagaina. O le iʻuga, o auala faʻapitoa e sili atu ona faʻateleina, e aofia ai le televise masini e pei o mea e siaki ai GPS ma masini vaʻaia i le po.

O lenei faiga fou o le poaching ua atili ai ona faigata (ma le matautia) mo pateni e puipuia ai le puipuia lelei o le solo o totoe. O le faia, e tatau i le patron ona iloa le mea o le a oso ai le au faipisinisi - o se mea toetoe a le mafai ona faia e fuafua ai le telē tele o paka ma nofoaga e ola ai rhino. E sili atu ona faigata lenei mea i le tele o le amioletonu, faatasi ai ma le aufaipisinisi e faʻaaoga a latou tamaoaiga e totogi ai ofisa i totonu o paka ma le maualuga maualuga o le malo mo faʻamatalaga.

Fuainumera Faamaumauga o le Faatapulaaina

I totonu o Aferika i Saute na o le numera o rhino i le tausaga ua siitia i le 9,000% talu mai le 2007. I le 2007, e 13 laina i totonu o tuaoi o le atunuu; i le 2014, na tulaʻi lena tagata i le 1,215. Aferika i Saute o le fale o le tele o le lalolagi o totoe o le lalolagi, ma o lea ua i ai le tele o taumafaiga i taumafaiga i tausaga talu ai nei. Ae peitai, o atunuu tuaoi o loo i ai foi i faafitauli. I Namibia, e lua ni rhinos na faʻamamaina i le 2012; ae 80 na maliliu i le 2015.

O lena faʻaumatiaga o se taunuuga sili ona mafai ona maua mai fuainumera pei o nei mea ua faamaonia e mafua mai i le afaina o le lanumoana uliuli i Sisifo, o se faʻasalaga na faʻaalia ua faʻaumatia i le 2011. E tusa ai ma le Iuni Faʻavaomalo mo le Faasaoina o le Natura (IUCN), o le mafuaaga autu o le ' o le leiloloa na poaching. Northern Rhinos White e foliga mai e mafatia i le mea lava e tasi, ma e na o le toatolu tagata na tuua. Latou te vavalalata vavalalata ma le natura moni ma o loʻo tausia i lalo ifo o le 24-hour o leoleo puipui.

Le Taua o Rhino

E tele mafuaʻaga e tau ai mo le lumanaʻi o rhinos o loʻo totoe ia i tatou, ae le o le mea sili ona taua, o lo tatou tiute tatau lea ia faia. Rhinos o le taunuuga lea o le 40 miliona tausaga o le evolusione ma ua atoatoa ona fetuunai io latou siosiomaga. Latou te faatumauina le savannaina Aferika e ala i le taumafaina e oo atu i le 65 kika o vao i aso uma ma e taua tele i le paleni o le natura o meaola faanatura latou te nonofo ai. Afai o le a leai, o isi meaola uma i le faasologa o meaai o le a aʻafia foi.

E tele foʻi a latou tau tupe. I le avea ai o se vaega o le lauiloa Big Five o Aferika, e nafa ma le gaosia o le miliona miliona tala o tupe maua e ala i tafaoga; o se pisinisi e mafai ona faamanuiaina ai le tele o tagata nai lo le toalaiti na lagolagoina e le poaching. Ia faʻamautinoa o loʻo maua e tagata i le lotoifale le aogā mai tupe maua na maua e le tafaogalagi o se vaega taua o le faʻaleleia o le olaola o le ola i totonu o nuʻu.

Tauivi mo Suiga

O le faafitauli o le poaching o le rhino e faigata tele, ma e leai se tali e tasi. O nisi ua fautuaina, e tofu lava ma ona lava seti o mea lelei ma mea leaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o nisi o kamupani a le US o loo taumafai nei e atiaʻe le pu o le rhino suamalie e fai ma sui mo le mea moni; aʻo Aferika i Saute ua fautuaina le tasi le faʻatau o le faʻatau o le rhino pepe e avea ma auala e faʻafefe ai le maketi, ma faʻaitiitia ai le taua o le pu ma faʻaitiitia ai le lelei i le au faipisinisi.

Ae ui i lea, o le taulimaina o le maketi o le rhino, o nei fofo e ono lamatia ai le faʻamalosia o le faʻalavelave faʻaleagaina e ala i le faʻaauau pea o le manaoga mo le oloa. O isi fautuaga e aofia ai le oona o le rhino e faʻamalosia ai latou, ma le vaʻaia ese o nifo mai le ola o le ola, ina ia le toe avea i latou ma se faʻamoemoe. Ua vaaia e Dehorning le manuia, e ui lava e taugata tele. I nisi o eria, e mateina e le au faipisinisi le taina o le aunoa e aunoa ma le faʻafuaseʻi ona toe siakiina.

O le mea moni lava, e tatau ona faʻailoa mai le poaching mai le tele o itu. E tatau ona faʻatūina ni tupe e faʻataga ai mo faʻamatalaga e sili atu ona puipuia ai le puipuia, ae o le tulafono e faʻamalosia ai e taua tele i le faʻasaʻoina o faiga faʻaletonu. O polokalame tau aʻoaʻoga mo le siosiomaga ma faʻamalosiaga tau tupe e mafai ona fesoasoani e manumalo ai i tagata o nonofo i luga o le tafaoga o paka taʻaloga ma faʻaagaga ina ia le toe faʻaosoosoina i latou e ola mo le ola. O le mea pito i luga, o le faʻalauteleina o le malamalama i Asia, ua faʻamoemoeina o le manaʻoga mo le pu o le rhino e mafai ona tu tasi i le aso ma mo uma.

Ina ia iloa pe mafai faapefea ona e fesoasoani, asiasi i le Save Rhino, o se fesoasoani faʻavaomalo e fesoasoani i le faasaoina o ituaiga uma o le rhino e lima.