Elemene o Aganuʻu Mekisiko Na iloa e UNESCO
O le UNESCO (Faalapotopotoga a le Lalolagi mo Aoaoga, Scientific and Culture), e ese mai le tausia o se lisi o Nofoaga o Measina a le Lalolagi , o loʻo tausia ai foi se lisi o le Heritage Heritage Culture Heritage of Humanity. O tu masani nei poʻo ni faʻamatalaga ola o loʻo tuʻufaasolo atu i augatupulaga e ala i tu ma aga tuʻu, agavaʻa, agafesootai, tu ma aga masani, mea faʻafiafia, poʻo malamalama ma aga masani e uiga i le natura ma le atulaulau. O vaega ia o le aganuu a Mekisiko lea ua manatu le UNESCO e avea o se vaega o measina le vaaia faaleaganuu o tagata:
01 o le 08
Mariachi, musika, Pese ma le pu
I le amataga i le setete o Mekisiko o Jalisco , o Maria o se ituaiga masani o musika ma elemene taua o aganuu Mekisiko. O faʻasalalauga Mariachi e aofia ai pu, violini, vihuela ma le "guitarrón" (guitar bass), ma atonu e fa pe sili atu musika o loʻo ofuina ofu tau teu . O le musika Modern Mariachi e aofia ai le lautele o pese o pese mai itu eseese o le atunuu ma ituaiga musika.
02 o le 08
Parachicos i le Faʻasologa o Ianuari Faʻailoga a Chiapa de Corzo
O le siva o Parachicos o se vaega taua o le Fiestas de Enero (Ianuari Festival) i Chiapa de Corza, i le setete o Chiapas . O nei siva e taua o se taulaga i le au paia na faamanatuina i lenei tausamiga masani: O lo tatou Alii o Esquipulas, Saint Anthony Abbot, ma le Saint Sebastian, e sili ona faamamaluina. O tagata siva e ofuina ni maso laau ua vaneina, o laʻei ma lanu moana lanu moana. O tamaiti e auai i faafiafiaga, aoao e ala i le auai i le siva. E tusa ai ma le UNESCO, "O le siva o Parachicos i le taimi o le Tausamiga Tele e aofia ai vaega uma o le olaga i le lotoifale, faʻateleina le fefaʻasoaaʻi i nuʻu, vaega ma tagata taʻitoʻatasi."
03 o le 08
Pirekua, pese masani a le Pʻurhépecha
O Pirekua o le igoa na tuuina atu i musika faaleaganuu a le nuu o Purepecha o le atunuu o Michoacán, o ona tupuaga na toe foʻi mai i le 16 senituri. O lenei musika e mafua mai i le faʻafefiloi o aganuʻu faʻale-aganuʻu, aemaise lava, le gagana, ma le gagana Sipaniolo faʻauluuluga ma le iliina o le matagi. O le pepese, ua lauiloa o le pireris , e pese i le gagana a le atunuu ma le faaSipaniolo, ma o upu e fetaui ma le tele o autu, mai le alofa ma faauoga, manatu e uiga i le sosaiete ma faiga faaupufai, ma le faamanatuina o mea tutupu i le talafaasolopito. O pese o se auala e faʻatalanoa ai i le va o vaega o loʻo usuina i latou, faʻavaeina ma faʻamalosia faʻasalalauga lautele.
Faʻalogo i se faʻataʻitaʻiga o se pese Pirekua: Rosa de Castilla (Los Folkloristas) (YouTube)
04 o le 08
Taiga masani Mekisiko Cuisine
Manuia masani a Mekisiko o le totonugalemu o le faʻasino aganuu o nuʻu o loʻo faʻatautaia ma faʻasalalau mai lea tupulaga i lea tupulaga. Faʻatauga o togafiti e pei o le milip ma le kuka e pei o le faʻasalalauga, faʻapitoa foi ma fale faʻapitoa, aga masani ma aganuʻu i nuʻu ma afioʻaga uma e avea ma vaega o le aganuʻu masani faaleaganuu e faʻavae ai taumafa Mekisiko . O agaifanua masani na pasi atu i augatupulaga ma faamautinoa le felagolagomaʻi o nuu ma afioʻaga o le faailoaina o le vaega e ala i le saunia o meaai. Vaʻai faataitaiga o Oaxacan Cuisine ma le Yucatecan Cuisine .
05 o le 08
Tausiga Faʻasinomaga e Tuuto Atu i Ē Maliliu
El Día de Los Muertos ( Day of the Dead ) o se taimi faapitoa lea e manatuaina ai e Mekisiko ma faʻaaloalogia o latou aiga ma uo ua pasi. E faia ia tausamiga i tausaga taʻitasi mai Oketopa 31 i le Novema 2. O agaga oe ua oti e manatu e toe foi atu i le taimi nei e asiasi atu io latou aiga ma e pele ia i latou, oe saunia sauniuniga faapitoa mo i latou.
06 o le 08
Sauniga Faaletausaga o Voladores
O le sauniga a le Voladores ('tagata felelei') o se siva gafa e faia e le tele o faʻalapotopotoga i Mekisiko ma Amerika Tutotonu, aemaise lava le Totonac tagata i le setete o Veracruz. O le sauniga e aofia ai alii e lima ma se pou umi. O tagata auai e siva solo i le pou, ona aʻe ai lea. O le toafa o tamaloloa e toesea mai le pou ma, tuu i luga i le ea e ala i maea ua nonoa faataamilo i le pou, latou te faataamilo i le eleele. O le faʻamoemoe o lenei sauniga o le faʻamamaluina lea o le lalolagi, o le vaitau o le taimi ma le vaega i le atulaulau.
07 o le 08
Nofoaga Faamanatu ma Tu ma Aga Masani o Tagata o Tolimán
O failauga o Otomi o le setete o Queretaro e manatu i latou lava o fanau a le Chichimecas ma latou vaai ia i latou lava o ni leoleo o se teritori paia. Ua latou atiina ae aga masani e faailoa ai se sootaga tulagaese ma o latou talaaga i le lotoifale ma talafesootai, ma faia ni asiasiga faaletausaga, faamamalu o latou tuaa ma faamanatu o latou faasinomaga fesootai. O le "Nofoaga o manatuaga ma agaifanua masani a tagata Otomí-Chichimecas o Tolimán: o le Peña de Bernal, o se leoleo o se teritori paia" na tusia i luga o le lisi a UNESCO o measina faaleaganuu le vaaia i le 2009.
08 o le 08
Charreria Traditional Traditional
O nisi taimi e taua o le taaloga a le atunuu i Mekisiko, o le charrería (poʻo le charreada) o se tu ma masani na atinaʻe mai faiga a nuʻuo lafumanu i Mekisiko. O le charros ma le charras o loʻo faʻaalia o latou tomai i le faʻasolosolo, o le toso ma le tietie. O lavalava latou te ofuina, faʻapea foʻi masini e manaʻomia mo le faʻatinoga, e pei o saddles ma spurs, ua mamanuina ma gaosia e tagata tomai i le lotoifale, e avea ma vaega faaopoopo o aga masani. O Charrería o se itu tāua o le faʻaalia o nuʻu o loʻo faʻatinoina.