01 o le 10
Le Mea e 'ai ma inu i Oaxaca
Oaxaca o se tasi lea o taumafa sili ona taua a Mekisiko. O le eseesega o aganuu ma aganuu a le setete o lona uiga o loʻo i ai le tele o mea taua ma metotia o tapenapenaga, o le tele o nei tafaoga lata mai i taimi o le taimi muamua-Hisapanika. E pei lava o le mataupu i Mekisiko atoa, o sana o le mea sili lea ona taua, ma e tautua i se ituaiga e le iʻu o auala. O fualaau aina suamalie, togafiti fou, chiles ua mama, quesillo ma tortilla fagu lima ua na o ni nai elemene ia e taua tele ai taumafa Oaxacan.
O maketi a Oaxaca ma faleʻai meaai, ma le tele o faleaiga lelei o nofoaga lelei ia e faʻataʻitaʻi ai meaai Oaxacan.
O nisi nei o meaʻai ma vaiinu e le tatau ona e misia ile malaga i Oaxaca.
02 o le 10
Mole
O le moa o se saumole lamolemole, maoaʻe ua saunia ma le palapala ma isi mea. O le upu mole, na taʻua "moh-leh," e mai le Nahuatl "molli" o lona uiga o sau sau.
E tele ituaiga ituaiga pepe. I Oaxaca, e mafai ona e faʻalogo i faʻamatalaga i ni tamaloloa se fitu, ae o loʻo i ai moni. O taʻaloga e fitu o le negro, coloradito, rojo, amarillo, verde, chichilo ma manchamantel. Mole negro (paʻuuli uliuli) o le mea taua ole Oaxacan mole. O se tasi o mea e aofia ai le kulimi uliuli o le sukalati, o le faia lea o se saumalie lea e vevela ma suamalie. O isi mea e mafai ona aofia ai i ituaiga eseese o le mole e aofia ai le kelati, le sukani, o lenamon, kumini, ola, nati, fatu fatu, fatu o le pumpkin, cilantro, tamato, fualaau mamago, ma isi mea.
E masani ona faʻaaogaina le moa i luga o moa, puaa po o le pipi ma le araisa i le itu, ae o le ae mauaina i isi mea, pei o tamales ma enchiladas (e pei o le "enmoladas").
O se tasi oa tatou nofoaga e sili ona fiafia i ai e ai ai le mole i Oaxaca o le fale o Los Pacos.
Afai e te manaʻo e ave faʻatasi se fale moni faʻatasi ma oe, e mafai ona e faʻatau le paʻu paʻu i le maketi i Oaxaca e te faʻafefiloi ma le piko o le moa ma le mama puree e maua ai le tutusa ma le tofo o loʻo e manaʻo ai.
03 o le 10
Tamales
Tamales e fai i paluga falaoamata (e taʻua o le "masa") ma nisi ituaiga o faʻatoʻa (pe manaia pe suamalie), afifiina i luga o le paʻu o le sana po o faʻi ma laʻau. O tamaʻitaʻi tamaʻitaʻi i le gagana Sipaniolo o le "tamal."
Tamales ua saunia ma mea eseese. O ituaiga o tamaleʻa e lautele ona maua i Oaxaca e aofia ai rajas (tomato ma fasi chili), verde , amarillo , ma mole negro ; e masani ona aofia ai le moa. E mafai e tagata Vegetarians ona filifili tamale dulce (tamale tama), tamales de frijol (pi), poo tamales de chepil (vao). O nei lua mulimuli e masani ona faʻaaogaina i le salsa. E tatau i Vegetarians ona matauina o le tele o tama o Oaxacan e faia i le paʻu. Faitau atili faʻamatalaga mo tagata vevela i Mekisiko .
Tamales na saunia ma faʻaumatia i aso anamua i Mesoamerica , faʻapea foʻi ma Amerika Tutotonu ma Amerika i Saute. O se meaʻai aoga: meaʻai, faʻatumu ma feaveaʻi, ae o le sauniuniga o le taimi ma galuega malosi. Tamales e fesoʻotaʻi ma nisi aso malolo; oi latou o se meaai filifilia mo le Aso oe Maliliu , Kerisimasi posadas , ma Día de la Candelaria . E faigofie ona latou tautua i pati ma le tele o tagata ona e mafai ona saunia i luma atu o le taimi.
O le Oaxacan specialty o tamale mole negro ua afifi i faʻi faʻi. O laʻau faʻi e faaopoopo atili ai le tofo i nei tamaʻitaʻi. E tautuaina i latou i nisi o faleaiga, ae o alii sili ona lelei e mafai ona faatauina mai tamaitai i luga o magaala o Oaxaca.
04 o le 10
Quesillo
Quesillo (faʻailoaina "keh-SEE-yoh") o se salu suamalie vaivai lea e gaosia i Oaxaca. O fafo Oaxaca o nisi taimi e taua ai o le oleo Oaxaca poʻo le fesili ole sebra . E faia le mea faitino i le susu susu. O le gaosiga o le gaioiga e aofia ai le faʻalauteleina o le sisi i ni fasi uumi ma faʻasolo i totonu o le polo. O le sisi e faatau atu i le mamafa. O lenei ituaiga sisi e liu suamalie ma e lelei mo le faia o fesili ole, pe o le a tatou vaʻai i le isi, tlayudas.
Empanadas de quesillo con flor de calabaza (fesili i luga o fuga o squash), e pei o le ata o loʻo i luga, o se auala lelei e fiafia ai fesili fesili.
Queso fresco, o seisi sipisi, o le isi ituaiga sisi lea e tele i Oaxaca.
05 o le 10
Tlayudas
O Tlayudas o vine siliva e sili ona mamafa ma e sili atu ona paʻu ma e sili atu le umi nai lo togafiti masani o sana, ua taʻua o le "blandas." O le upu tlayuda e faasino uma lava i le tortilla lava ia ma le ipu saunia. Pe a sauniuni, e salalau tlayudas ma gaʻo susu ("asiento") ma le pipi uʻu, ona ufiufi lea i fesili fesili ma faʻafefiloi i ni veggies - pe o le kāpisi ua gaugau, letisi, tomato ma le avoka, ma e auʻau ma au meaʻai - tasajo (povi ), cecina (puaa) poʻo chorizo (sose).
A faʻaaogaina o meaai i luga o le auala, e masani lava ona gaugau ma tilivaina tlayudas i malala vevela. A tautua i totonu o se faleaiga latou te masani ona tautua faʻafesoʻotaʻi pei o le ata i luga. E tatau i tagata Vegetarian ona fesili mo se tlayuda sencilla sin asiento ("sen-see-yah sin ah-see-ehn-toe") ina ia maua ai se tasi e aunoa ma aano o manu po o paila.
O nisi taimi e taua o "Oaxacan pizzas," o tlayudas e masani lava ona 'ai i le afiafi po o se meaʻai i le leva o le po. O le nofoaga e sili ona lauiloa e 'ai ai le tlayudas i Oaxaca e taʻua o Tlayudas Libres i luga o le alatele i le va o auala o Murguia ma M.Bravo, e amata mai i le 9 i le afiafi seia oʻo i le vaveao o le taeao.
06 o le 10
Chapines
O selu vao atonu e le o luga o lisi uma o meaʻai e taumafai ai, ae o latou o se taumafataga iloga i Oaxaca. A uma ona aoina i latou i totonu o se upega, ona faʻamamāina lea ona faʻasusu pe faʻafefeteina i luga o se pulu faʻatasi ma le suka, le lime, ma le kalama e faaopoopo mo meaʻai. Ona mafai ai lea ona e 'aina, e ala i le tosoina taitasi, pe tuʻuina i luga o le tostada poʻo se taco ma sina guacamole.
O se tala masani lauiloa e faapea afai e te 'ai i falesa, o le ae toe foi atu i Oaxaca i se aso. E matua aoga lava le taumafai!
O Chapulines o se puna lelei o le polotini ma sa faʻaumatia i Oaxaca talu mai taimi o le prepanipani, ae e le na o le iniseti lea e aina i Oaxaca. I le amataga o timuga, o nisi o pine e foliga mai ua taʻua o chicatanas . E foliga mai o lapisi lapoa ma apaʻau. O nei mea e vevela, faʻapala ma saunia i se salsa.
07 o le 10
Caldo de piedra
Caldo de piedra , o le "maa maa" o se aganuu masani a le vaega o le chinanteco ituaiga o Oaxaca ma e toe foi mai i taimi o prehispanic. O lenei vaega e nonofo i talafatai o le Vaitafe o Papaloapan ma atiina ae se auala faapitoa e saunia ai a latou taumafa e faaaoga ai vaitafe e mu i le afi.
O le faia o le maʻa maa, iʻa poʻo iʻa e tuu i totonu o se ipu falaoa ma se pata ma le taimi e faʻasolo ai le tamato, ona tuʻu loa lea o se vaitafe vevela mai luga o le afi i totonu o le fagu, o le mea e vela ai ma kuka ai le sua i totonu vave.
O nisi o faleaiga i luga o Oaxaca ua amata ona auauna atu i le caldo de piedra , ae mo le version chineseco masani, asiasi i le palapa o loo i luga o le auala e agai atu i Santa Maria del Tule. O loʻo i ai se aiga chinanteco ua faʻatuina se tamaʻi faleaiga e tuʻuina atu le paolo de piedra faʻapea foʻi ma le faitadillas.
08 o le 10
Barbacoa
Barbacoa o aano o manufasi (povi, 'oti po o le tamai mamoe) lea e kuka i totonu o le lua. O le aano o le suka ua faʻamaligiina e kuka lemu i se vaitau e 6 i le 8 itula. E faʻaputuina le faʻafe i totonu o se fagu i le pito i lalo o le lua ma faʻaaogaina e fai ai le faʻatauga lea e faʻaaogaina o se meaʻai. O le aano o manu e fai ma tortilla ina ia mafai ai e aiga taʻitasi ona fai a latou lava tacos, ma i luga o le ata o loʻo i luga, ma pi ma "masita" (maso maso ua tao i totonu o le ogaumu ma le paopao).
Barbacoa o se taumafataga faapitoa faapitoa masani e masani ona faia i Aso Sa, ma i le tele o meaʻai faaleaiga e pei o faaipoipoga, quinceañeras ma papatisoga. Afai e le valaʻaulia oe i se pati tumaoti, e mafai ona e faʻataʻitaʻiina se paopao i le laʻau o La Capilla i Zaachila poo i luga o le tele o auala auala poʻo maketi maketi o loʻo faʻatau le barbacoa i Aso Sa.
E le tatau foi ona misia le 'ai o meaai i totonu o le pasillo o carnes asadas (fale gaosi meaai ) i le 20 o le maketi o le noviembre.
09 o le 10
Sukalati
O le laʻau o le lauoloa e tupuga mai i Mesoamerica ma o le pi na faʻaumatia ma faʻaumatia i taimi o le prehispanic e pei o se meainu vevela, ae e le pei o aso anamua sa inu a latou sukalati, ma e le suamalie. I le taimi ua tuanaʻi, sa i ai le koko i luga o se metatisi , ma o le taimi nei o loʻo i lalo i se fale gaosi oloa.
E tele faleoloa i luga o le Mina Street (i le itu i saute o le maketi 20 o noviembre) i le mea e mafai ai ona e iloa le sukalati ua faia. E faʻapipiʻi fatu pi koko i le pito i luga o le meaʻai ma o se falaoa koko koko e maua mai le pito i lalo lea e faʻafefiloi ma le suka, cinnamon, ma almonds i faʻamatalaga a le tagata. Mayordomo, Soledad ma Guelaguetza o nisi o kamupani lakapi lauiloa. Na o le savali i Mina i le va o 20 mai noviembre ma auala o Miguel Cabrera e te manogi ai i le manogi o le sukalati.
E mafai ona faʻatau saukiki Mekisiko i faʻamau po o polo, ma tuʻuina i totonu o le susu vevela poʻo le vai ma faʻafefiloi e fai ai le "sukalati leche" poʻo le "sukalati agua." O le sukalati vevela sili ona lelei e tautuaina ai le puaa. O le sasaina o se ufiufi o le aganuu faʻaaogaina o se laupapa faʻapitoa laupapa e taʻua o le molinillo . O le molinillo ua fesuiaʻi e ala i le uu i le va o alofilima o ou lima ma solo i luga ma fafo. Afai e le mafai ona e maua le tautau o le molinillo , o le mea e sili atu ona lelei le faigaluega.
I Oaxaca velala vevela e masani ona faʻaaogaina i falaoa suamalie, po o pan de yema (falaoa moa). O le fufuluina o lau falaoa i le sukalati vevela e matua talia lava, o lea aua le matamuli!
10 o le 10
Tejate
O se ipu o le prehispanic e le o le ava malosi e faia mai saito eleele, koko, fatu o fualaau aina , ma fugalaau e taua o rosita de cacao , tejate (pronoun "teh-HA-teh") e maloloina ma faafouina. O mea mamago e faʻasosolo faatasi e fai ai se paʻu o loʻo faʻafefiloi ma le lima i le vai i totonu o se paʻu lapoa lapoa seia oʻo i le pito i luga se foam. O le vai inu e masani ona faʻaaogaina i ni vali vali vailaau, pe o nisi foi taimi i ipu paʻu. Pe a tautua, o nisi suka o le suka e faaopoopo i le tejate (o le aofaiga e tusa ai ma le mea e manaʻo i ai tagata) e faʻamalieina ai.
Tejate o loʻo faʻatau atu i maketi ma luga o auala i Oaxaca. O le taulaga o Huayapam ua manatu o le fale o lejate ma o se tala lelei e faia iina i tausaga taʻitasi i le taimi o Semana Santa .
Atonu o le upu tejate atonu e sau mai le upu Nahuatl "Texatl" o lona uiga o le suavai maualalo.