01 o le 08
Trekking Volcanoes Ola i Indonesia
E sili atu i le 120 o galu malolosi o le lalolagi e mafai ona maua i le tumutumu o Initonesia, e masani lava i nofoaga e pipiʻi vavalalata latalata atu i le uila.
Faatasi ai ma le tele o mauga mataga ma mafuie, ua i ai le mamalu o Indonesia i le avea ai ma atunuu aupito sili ona mataga o le lalolagi. O le tulaga o Initonesia i le va o Eurasia ma Indo-Australian tectonic papatusi na mafua ai le tele o volcanoes - e malolosi ma e momoe - e pulea ai le tafailagi.
O tagata asiasi i Initonesia e tele avanoa e aʻe ai mauga mu. A o masani ona luitauina, o manatu mai le tumutumu ma le fiafia o le iloa o mea o loʻo tutupu i lalo ifo o le eleele o le ae paʻu atu ai i le alofa i mea taufaʻatauʻu uma ma le manaia.02 o le 08
Kelimutu
Masalo o le pito sili ona faigofie o mauga mauga o Initonesia e fiafia i ai, o vaituloto Kelimutu e lanu eseese o se nofoaga lauiloa i Flores . O vaituloto e tolu o le laumua o Kelimutu e faʻafefe ma faʻafefe; o isi lanu o le lalolagi e suia i lea taimi ma lea taimi ao suia le kemikali o le vai leaga.
O lo oi ai i le lotoifale o agaga o tagata oti ua siitia Kelimutu ma ua malolo i se tasi o vaituloto e tolu, e faalagolago lava ia latou galuega na faia i le lalolagi.
O Kelimutu e na o le iva maila le mamao mai le nuʻu laiti ma matagofie o Moni i le va o 'aʻai o Ende ma Maumere i Flores. O le tele o tagata asiasi na mauaina le felauaiga i le mauga mu i le taʻi 4 i le taeao, fiafia i le oso aʻe o le la i luga o le tumutumu, ona e savali lea pe toe foʻi i Moni.
Faitau atili e uiga i le asiasi atu ia Kelimutu .
03 o le 08
Trekking Gunung Batur
O loʻo lauiloa i ato faʻafafa mo lona faʻaogaina mai Ubud , Gunung Batur e maualuga 5,633 futu le maualuga i le kintamani o le North Bali. Aua le sese, Mount Batur e malosi lava e ui lava i tagata tafafao maimoa; na tapunia le aotelega ia Novema 2010 ona o se fou fou.
Gunung Batur e mafai ona aʻea e aunoa ma se tasi o taʻiala taʻitasi e faʻaogaina Kintamani. O le toatele o tagata faimalaga e filifili e amata a latou sopo i le nuu o Toya Bungkah. O se savaliga sosoʻo e alu i le lua itula vevela e oʻo atu i le tumutumu. I le isi itu, oi latou o loʻo saili mo se tele o luitau e mafai ona latou taʻavale Gunung Batur mai Pura Jati e ala i le taʻavale i luga o laufanua. O le tau le mautonu e faaopoopo atu i le lamatiaga.
Faitau atili e uiga i le savaliga a Gunung Batur .
04 o le 08
Agaʻi Gunung Agung
O loʻo tulaʻi maualuga i luga aʻe o East Bali , o Gunung Agung o le pito i luga o le motu. Gunung Agung o le fale o Pura Besakih - o le malumalu aupito sili ona paia o Hindu i Bali - lea na faasaoina faavavega i le taimi o le pagatia i le 1963 ina ua silia ma le 1,500 tagata ua maliliu.
E le pei o Mount Batur touristy , o le aʻega o Gunung Agung e le mo le vaivai o le loto. E ui lava o taʻavale malosi i totonu o le nuu o Besakih e faʻamalosi i se isi itu, e mafai ona taʻalo le mauga e aunoa ma se taamilosaga. Auala eseese e lua, e le gata i luga ae matautia, e sopoia le mauga mu i le tumutumu.
O le auala mai Pura Besakih e alu i le pito i luga o le auvai ao ui le auala e amata mai i Pura Pasar Agung i le itu i saute o loʻo sili atu ona malosi.
Faitau atili e uiga ia Gunung Agung .
05 o le 08
Trekking Gunung Rinjani
Faʻataʻavale 12,224 futu i luga atu o Lombok, Gunung Rinjani o se luʻitau mo le au malaga masani. O le toatele o tagata tafafao maimoa e taofi i le rita o le Rinjani mo le sili ona lelei o le malamalama o le o mai le kesi e totonugalemu i le vaituloto o le vaituloto.
Trekking Gunung Rinjani e manaʻomia ai le malosi, mea e tolauapi ai, ma se taʻiala. O le faaauau pea o le 3,000 futu mulimuli i le tumutumu e mafai ona mafai pe a fai o le tau ma le uiga o le manava; o lau taʻiala e faia le valaau mulimuli.
Ole tau e tusa ma le $ 175 mo taiala, meaai, ma masini e le taugofie, ae e le mafai ona galo ia taui. O le nuu o Senaru i le itu i matu o le mauga mu o se faavae lea e mafai ai ona faatulaga meafaigaluega ma asiasiga.
Faitau atili e uiga i le savaliga a Gunung Rinjani .
06 o le 08
Trekking Mount Bromo
E ui lava e le o le pito maualuga, o Gunung Bromo e mautinoa lava o le lauiloa sili i East Java. O le tumutumu, o loʻo i ai i le 7,641 futu, e tosina mai ai ma faʻasaoloto le fia afe afe o tagata tafafao maimoa i le tausaga. Na siitia le tulaga o Gunung Bromo i le "mataala" ia Novema 2010, e ui lava na tupu i le 2004. E ui i le malulu ma le taufaamatau o gaoioiga fou, ae o loo tafe mai e le au tafafao maimoa le tumutumu ao lei oo i le tafa o ata e molimauina se oso susulu mai le tumutumu.
O tagata tafafao maimoa e tele avanoa e fiafia ai i le Gunung Bromo, e aofia ai maimoaga i le lapisi poʻo le faia o latou lava auala mai le nuʻu o Cemoro Lawang. O le mauga o Senaru ma le mauga o Batok, o pitonuu lata ane o Bromo, e mafai foi ona aʻe i luga mo ni vaaiga ofoofogia e uiga i le "Sea of Sand".
Faitau atili e uiga i le savaliga i le mauga o Bromo .
07 o le 08
Gunung Sibayak
E ui e le o le sili o mauga o Initonesia, o Gunung Sibayak i Sumatra o loʻo faʻamalosia tagata i le tumutumu mo le tele o seneturi mo vaaiga ofoofogia. I le 6,870 futu, o le aʻega o Gunung Sibayak e alu i le va o le lua i le tolu itula, fuafua i le auala na filifilia. E mafai ona faʻaaogaina taʻiala e mafai ona faʻaaoga mo le $ 15.
O le toʻatele o tagata e amata mai le Gunung Sibayak i le itu i matu o le taulaga o Berastagi. I le isi itu, o nisi o tuataʻafai e filifili e faʻaaoga se taʻiala ma se malaga mai Air Terjun Panorama - e tolu maila i matu o Berastagi; o le savaliga luʻitau e tusa ma le lima itula.
E ui o le Gunung Sibayak e leʻi paʻu i le sili atu i le seneturi, ae o le vaʻa e lele mai i luga o mauga o loʻo taʻu mai ai o loʻo ola pea le mauga mu.
- Faitau atili e uiga i le savaliga a Gunung Sibayak .
08 o le 08
Ascending Anak Krakatau Volcano, Sunda Strait
Ina ia e alu i Anak Krakatau i le Sunda Strait, e tatau ona e tietie i se vaʻavave mai Carita poʻo Anyer i sisifo o Java Island. A maeʻa le sili atu ma le itula e faanatinati agai i sisifo i le ogatotonu o le vaapiapi, o le a e vaʻaia e vavalalata i le mamao: o se peʻa ulaula e alu pe a ma le afe futu mai le sami.
Anak Krakatau atonu o le tamaʻi aupito itiiti i Southeast Asia. O le motu i le taimi nei na sosolo i le vai ia Aokuso 1930, o se pusi o le vaovao na tupu aʻe i le nofoaga o se motu na felafoaʻi i le 1883. O lena motu - ua lauiloa i le lalolagi o Krakatoa - na fetogia i se malae fa o malo e pei o se o le pomu popo nei i aso nei. O le afaina na fausia ai se tsunami e 130-futu le maualuga lea na maliliu ai le silia ma le 20,000 tagata, na toe gaosia ai le malosi o le sami lea na tafia ai tino ma otaota mamao e pei o Zanzibar i Aferika.
O le olaga ua maua se vaevaega i se pito i luga o le laina i luga o le itu i sasaʻe o Anak Krakatau; e mafai ona e alu i luga o le matafaga ma alu agai i luga o se auala, ma savali atu i luga o se vaomatua i luga o se mauga maualuluga seia oo ina e oʻo atu i le pito i fafo o le caldera rim e taʻua o le "Laʻasaga Muamua".
Faitau atili e uiga i le aʻea Anak Krakatau, Sunda Strait, Initonesia. Mo ata o se tietiega i luga o le mauga mu, faitau lenei Taʻaloga o le Anak Krakatau (Krakatoa) Volcano, Indonesia.