Oruro Carnival i Bolivia

Oruro's Devil Dance E le mafai ona galo!

I Bolivia, Oruro, Santa Cruz, Tarija ma La Paz o loo taofiofia le manava ae o le Oruro Carnival e sili ona lauiloa. E manaʻomia le avanoa mo le valu aso i luma o le Aso Toonaʻi Aso Lulu. E le pei o le taʻavale i Rio lea e filifilia ai e le samba se autu fou i tausaga taʻitasi, o le faʻailoga i Oruro e masani ona amata i le diablada poʻo le siva a le tiapolo. O le diablada o se masaniga senituri o soifua pea e le suia mai vaitaimi o le colonial.

O le isi e faitau selau o tiapolo i ofu mataga.

O le mamafa o maso ei ai nifo e faʻapupulaina ai mata o lauulu uumi ma e ese mai i matafefe taufaamatau o loʻo ofuina e le tiapolo ni ufifatafata uila e lalagaina ie siliki ma 'ie uʻamea auro. I le va o temoni vaega o tagata taaalo o laei e pei o manuki pumas ma iniseti o pipii i musika mai paʻu apamemea, po o le pipii po o le tahuna. O le leo e leotele ma e le fiafia.

Mai fafo o tagata taaalo a le tiapolo e sau China Supay , le faletua a le Tiapolo, o loo siva i se siva faatosina e faatosina ai le Agelu o Michael. Faataamilo lana siva i sui o le aufaipisinisi a le lotoifale, taʻitasi ma tauaveina se tamai faailoga o la latou faatasiga e pei o faaputuga poo suo. Taʻalo laei e pei o Incas faʻatasi ai ma laei faʻamaʻi ma sun ma masina i luga o latou siva faʻataʻavaʻa ma tagata siva o loʻo laʻeiina e pei o pologa uliuli na faʻaulufaleina mai e tagata Spaniards e galulue ai i siliva siliva.

O tagata o le aiga e taʻitaʻia e tamaʻitaʻi matutua i ofu lanu samasama e foliga mai: muamua o tane e lanu mumu, mulimuli ane o mai teine ​​i lanu meamata, sosoo ai ma tamaiti i le lanumoana.

E siva le aiga i le lakapi lakapi lea e faia ai le isi vaega o faʻamanatuga.

E lua taʻaloga na amata, e pei o le televise gaioiga, ua faʻatulafonoina. Muamua o loʻo faʻataʻitaʻiina le faʻatoʻilaloina e le Spanish conquistadores . O le lona lua o le manumalo o le agelu sili o Mikaeli ao ia faʻaumatia ia tiapolo ma le fitu oti oti ma lana pelu mumu.

O iʻuga o le taua ua faʻasalalauina le Saint Patron Saint o le Miners i le Virgen del Socavon ma le au siva e usuina se pese Quecha.

O le ola o le Oruro ua sili atu ma le 200 tausaga ma e taua o se taua lotu taua - e taua tele na aloaia e UNESCO e avea o se tasi o galuega sili ona taua o le Totogi ma Tautinoga o Tagata. E ui o se tasi lea o tausamiga faaleaganuu na faamanatu ai atua Andean pe a taunuu le Sipaniolo, e faapena foi le Katoliko ma na tupu ai foi i ata faaKerisiano.

O aso nei, o se faʻafefiloi o aganuu faapaupau ma aganuu faʻatasi ai ma faʻataʻitaʻiga Katoliko e aofia ai faiga masani i le Virgin of Candelaria (Virgin of Socavón), lea e faamanatuina i le aso 2 o Mati. A o malolosi tagata Katoliko i Amerika i Saute, o le tele o faʻamanatuga tele na muamua anamua, tu ma aganuu na amata ona aofia ai le talitonuga Katoliko. E moni foi lenei mea mo le Aso oe ua Maliliu, lea na tupu mai i le Aso Kerisiano Kerisiano Uma.

E ui lava o faʻamatalaga e uiga i le toilalo Sipaniolo ma le faʻaleagaina o le nuʻu o Bolivian e matua manino lava, o lenei tausamiga e faʻavae i luga o le sauniga muamua o le colonial o le faʻafetai i le tina matua o Pachamama . E faamanatuina ai tauiviga o le lelei ma le leaga ma o uluai ositaulaga Katoliko na faatagaina le latou faʻaauau pea ma se Kerisiano i le taumafaiga ina ia faʻamafanafanaina tagata lautele.

E faʻaauau pea le faʻafiafiaga o le carnaval mo aso e pei o le taina o le taina o le diablada i vaega laiti ma faʻaauau pea siva i le tele o puʻe. O tagata matamata e auai i le solo i soo se itu ma le taumafaina o le pia malosi a Bolivia ma o le kulima malosi lava e faia mai falaoamata faʻasusu ma sana latou te maua ai le fiafia. E toatele e momoe i faitotoʻa po o le mea latou te paʻu ai seia oʻo i luga ma faʻaauau le faʻamanatuina. Afai e te fuafuaina e i totonu o Oruro poʻo soʻo se tasi o taulaga e faʻailoa le taʻavale, mulimuli i lapataiga saogalemu: