Sucre, Bolivia

Le Aʻai e Fa Igoa

Valaʻau ia Sucre, La Plata, Charcas, poʻo Ciudad Blanca, o le aai o Sucre Bolivia o loʻo i ai se tamaoaiga, eseʻesega o talafaasolopito ma se tamaoaiga o le fausaga faʻasolopito o loʻo tatau ona filifilia e avea ma Measina o Measina a le Lalolagi e le UNESCO.

Sucre faʻasoa le tulaga o le laumua i La Paz , le laumua o tulafono ma pulega. Sucre, o le faavae faavae ma le fale o le Faamasinoga Maualuga, o se aai iunivesite, ma le tele o aganuu, falemataaga, faleoloa, faleaiga.

Sa faavaeina le iunivesite o San Francisco Xavier i le 1625, o se tasi o iunivesite pito i leva i Amerika, ma faapitoa i le tulafono. E laʻititi le laʻititi, Sucre o se 'auala e faigofie ona faʻaogaina ma o vaega tuai, faʻatasi ai ma fale papaʻe paʻepaʻe ma o latou fale maualuluga lanu mūmū ma fale faʻapitoa e ofoina atu ni laupepa ma ni vane e suʻe ai.

Aiga i se toʻatele o tagata lautele o loʻo tausia a latou lavalava masani ma aganuʻu, ma faʻatau atu a latou gaosiga ma oloa o loʻo avanoa i maketi ma meaʻai, o Sucre e sili atu nai lo se aai manaia colonial. O loʻo iai foʻi se nofoaga autu o faʻatoʻaga ma tuʻuina atu i ai le faʻalapotopotoga a le nuʻu. E i ai se suauʻu suauʻu ma se sima.

Ina ua manumalo le au Sipaniolo manumalo i le malo o Inca, na latou fausia ai se nofoaga e taua o Villa de Plata i le aso 16 o Aperila 1540. Mulimuli ane, na lauiloa le nofoaga e pei o La Plata ma i le 1559 na avea ma nofoa o le Audiencia o Charcas, o se vaega o le sui pule o Peru.

O le Audiencia na ufitia le itu mai Buenos Aires i La Paz, ma faia La Plata, e lauiloa foi o Charcas, o se aai taua. O le faavaeina o le Iunivesite Real y Pontificia de San Francisco Xavier ma le Caroline Academy i le 1624, na aoaoina ai e La Plata ma le saolotoga o mafaufau ma mulimuli ane avea ma nofoaga fanau mai o le tutoatasi o Bolivia.

I le seneturi lona 17, na amanaʻia ai e le au saoloto le aganuu masani o le faitau aofaʻi o tagata, ma ua toe faaigoa ia La Plata Chuquisaca, o se feteenaiga o lona igoa Initia masani o Choquechaca. I le aso 6 Aokuso, 1825, ina ua mavae le sefululima tausaga o tauiviga, sa sainia le Tautinoga o Independence i Chuquisaca. O le aai na vave faaigoaina Sucre e faamamalu ai le Marshall o Ayacucho, José Antonio de Sucre , o le na tau ma lona uso a Venezuelan Simona Bolivar e faasaoloto isi atunuu o Amerika i Saute.

Faatasi ai ma le vaomatua e latalata i Potosí i le suiga o le 18/19 seneturi, na maua ai e Sucre ni faʻamatalaga faʻatausaga, ma fausia ai se foliga fou ma matagofie i auala o le taulaga, paka ma plazas.

Manatu:

O lenei tusiga e uiga ia Sucre Bolivia na faʻafouina Novema 30, 2016 e Ayngelina Brogan

I tua atu o le Nofoaga o le Aai:
  • Palacio de la Glorieta - I le taimi nei o se aʻoga a le militeli, o le fale lenei o se falemaʻa na umia e le faipisinisi sili o Don Francisco de Argandoña. E taua le El-Principado de La Glorieta, o lenei maota-e pei o le maota o se aulelei matagofie o fausaga tusiata, e aofia ai Gothic, Renaissance, Baroque, Neoclassicists ma Mudejar, ma e 7 kilomita mai Sucre.
  • Dinosaur Marks - 10 kilomita i matu o le aai, o lenei upega tafaʻilagi o loʻo i ai vaevae o dinosau ma faʻalaʻau faʻasolosolo ma meaola manu.
  • Tarabuco - Famed for maintaining traditional clothes and customs, o le maketi o le Aso Sa a le taulaga e ofoina atu ai oloa ma auaunaga i aso uma, faʻatasi ai ma tufuga ma textiles. Ata. O iinei foi o le malo o le malo Kantunucchu, faatasi ai ma ona potu moe, tumutumu ma alalaupapa e le masani ai ona tatalaina i tagata asiasi.

    Maua I
    O aso uma o le pasese mai La Paz ma isi aai o nisi taimi e faatuai i le tau, aemaise lava i le timuga o masina ia Tesema ia Mati, ae ui i lea e fautuaina ai le femalagaaʻi. E mafai foi e timuga ona faimalaga i auala faigata.

    I le maualuga o le 9528 ft (2904 m), Sucre e fiafia i le tau o le tau ma le vevela o le tau i le 20 ° C. (50 - 60 F) ma, pe a le timu, aso susulu ma mama, ea mama. Siaki le tau i aso nei i Sucre.

    Afai e mafai, taimi o lau asiasiga e fiafia i le aso faamanatu o Chuquisaca ia Me; le Fiesta o San Juan ia Iuni; le tausamiga a le Vírgen del Cármen ia Iulai, aso malolo tutoatasi ia Aokuso ma le faamanatuina o le Vírgen de Guadalupe i le taulaga i Setema.

    Buen viaje!