Le Auala e Faʻaaloalo Ai I Faamanatuga o le Holocaust i Siamani

O tagata faimalaga i Siamani e masani lava ona lagona le manaomia ona avatu le faʻaaloalo i le taimi pito sili ona pogisa i le talafaasolopito o Siamani. O se asiasiga i se tasi o le tele o nofoaga faamanatu o Siamani e ono avea ma vaega sili ona taua o soo se malaga i le atunuu.

Ua matou faʻamatalaina nisi o faʻamanatuga sili ona taua o le Holocaust i le salafa o le atunuʻu, e aofia ai nofoaga na faia muamua e pei o Dachau (i fafo atu o Munich) ma Sachsenhausen (lata ane i Berlin). E tatau ona e asiasi i se tasi o nei nofoaga faamanatu i luga o lau malaga.

Ae atonu e te le mautonu pe o le a se asiasiga i se tasi o faamanatu o le Holocaust a Siamani.

O le manatuaina o le Holocaust i Siamani o se mataupu fefinauai. O le faamanatu sili ona tele i Perelini, le Faamanatuga i tagata fasioti tagata Iutaia o Europa , na faia le 17 tausaga o fuafuaga ma le lua tauvaga mamanu e filifili ai i lona faatulagaga. Ma e oʻo lava i le taimi nei o se finauga. E faʻafefea ona manatua se mea telē, suiga i le lalolagi, ma le faʻaleagaina e le o se galuega laitiiti.

Ae afai e te alu i se nofoaga faʻamanatu ma le agaga saʻo o le faʻamaoni ma le faaaloalo, e le mafai ona e sese. O nisi nei o mea e tatau ona e manatuaina, ma gaoioiga e aloese ai. O le taʻiala lenei i le auala e faʻaaloalo ai i le Faamanatuga o le Holocaust a Siamani.

Aveina o Ata o le Faamanatuga a le Siamani o le Holocaust

O le tele o nofoaga e talia ai ata. Faʻalogo lelei i faailoilo e matauina pe a faʻasaina ata pue, pe o le a le faatagaina ia ata. I le avea ai o se taʻiala, o ata i fafo e toetoe lava o taimi uma e faatagaina ao o ata i totonu o falemataʻaga e masani lava.

O lena tala, mafaufau pe faapefea ona e faia ou ata. O le nofoaga lenei mo faailoilo filemu, o le tagata lava ia, ma taliga mata? E leai. E ui o nisi tagata e le mafai ona teena le faia o ni ata o latou lava i soo se mea latou te o i ai, taumafai e aloese mai le faʻaaogaina o nei nofoaga e pei o se faasologa o le faasologa o tua mo se ata o oe. E lata i le saite.

O se tasi o mafuaaga e faʻatagaina ai le faʻamalosia o le taua o lenei mea na tutupu ma faʻamatala tala o tagata na afaina i le Holocaust. Faaaloalo i avanoa, manatua, ma fefaasoaaʻi au ata.

(Ata, ata tifaga ma televise mo faamoemoega faapisinisi e manaomia ai le faatagaga tusitusia. Fausia ma le site i luga atu manaoga o tagata taitoatasi.)

Faʻasaga i Faamanatuga a le Siamani

O lea ua matou faʻatulagaina e mafai ona e puʻeina, ae e mafai ona e paʻi i ai? E tatau ona manino o fale o uluai nofoaga o togafitiga o fale faasolopito, o nisi taimi i se tulaga mataga, ma e tatau ona puipuia. O nisi tagata asiasi e fia tuʻuina atu lafoga i luga o nofoaga faʻamanatu, e pei o fugalaau poʻo moligaʻo i luga o nofoaafi pe i totonu o le gasegase, ae e le fautuaina pe a e savalivali i luga o nei fausaga faʻalelei. Ma le isi, o faailoga e masani lava ona filifilia pe afai e le faatagaina oe e paʻi atu ae o se tulafono e tatau ona e aloese mai le paʻi / tagofiaina / faʻaaogaina o fale faʻanoloa poʻo mea faitino e teu ai mo le faamanatuina.

O se mea laʻititi lea i fou fou, e foliga mai e le mafai ona motusia. O le Faamanatuga i le fasioti tagata Iutaia o Europa i Perelini o loo i ai le Field of Stelae lea e aofia ai pou 2,711 sima.

Latou te mausali ma e leai sona aoga. O lona tulaga i le va o nisi o nofoaga sili ona taua o le taulaga mai Brandenburger Tor i le Tiergarten e oʻo i Potsdamer Platz, mo tagata e nonofo i luga o maa maualalo ma malolo.

O le mea moni, o le mamanu o Peter Eisenman na manatu o lenei mea o se nofoaga mo le olaga e tupu. Na manaʻo o ia e momoe tamaiti i le va o pou ma tagata e paʻi i maʻa. O lana mamanu e fuafua mo lenei mea ia avea ma se nofoaga paia ma sili atu o se maafaamanatu ola. Ae ou te masalosalo na mafai ona ia mafaufauina le uiga o le Pokemon Go na i ai ata na maua i le latalata ane o le Faamanatuga i le Sinti ma le Roma Victims of Social Socialism (isi gutu). Masalo o le a lelei foi o ia i lena mea.

Na faapea mai, o le leai o se faaaloalo o isi tagata na mafua ai ni mea tiga. Tagata asiasi e oso i le va o maa ma ave ni ata le mautonu e peiseai o se malae taalo na musuia ai se galuega a le satirist Isaraelu, Yolocaust.

O le tusiata, o Shahak Shapira, na ia faia ni ata le lelei na tusia e tagata i luga o faasalalauga faaagafesootai ia i latou lava i faamanatu a Siamani ma faasaʻo ia i latou e aofia ai tulaga mataga o mea moni o le olaga mai le Holocaust. E leai se selfie e foliga mai ma se vaaiga mai se tolauapiga oti. Na alu ese le tauvaga ma e toatele tagata asiasi na faʻamaonia e saili a latou ata i luga o le upega tafaʻilagi o le maasiasi.

O lenei amio le talafeagai ua mafua ai le faateleina o le mataituina. E ese mai i le finagalo o Mr. Eisenman, o leoleo o loo puipuia nei le nofoaga o le faamanatuina o Berlin e faamalosia ai tulaga faʻaaloalo. Faataitaiga,

O le a le mea e tatau ona ofuina i le Faamanatuga a Siamani

Manatua o le tele o nei 'upega tafaʻatasi o loʻo i fafo ma o suiga o le tau e mafai ona sui vave i Siamani, o lea e tatau ai ona e laei i laupepa. Pe o le taumalulu weather poʻo le taimi mo le puipuiga (e masani lava i le aso e tasi), e tatau ona e sau saunia. Ma e pei lava o le le tagofia o se ata le lelei, e le talisapaia tele, faitioga e uiga i le malulu ao e faitau e uiga i le fia afe o pagota o le a matuai malulu lava i le oti o se manatu leaga.

I le Faamanatuga a Berlin i tagata fasioti tagata Iutaia, e toatele le au asiasi ua latou iloaina o lapatai e sili ona matagofie mo sunbathing. Aua nei faʻauʻu i luga o Yolocaust e ala i le faʻaali atu i luga o le faʻamanatuga ma susulu oe lava. O le Tiergarten e saʻo lava i le isi itu, ma e tele naua mea lanu meamata e leai ni lavalava manaʻomia .

Atonu foi e le o se aso e ofuina ai lou ofuvae "valea ma le valea" po o le palauvale lapisi. E leai se mea e te manaʻomia e laei ai e pei o oe alu i se falelauasiga, ae teu i le malie i le aso o lau asiasiga ma taumafai e piki se mea faaaloalo.

Taumafa i Faamanatuga a le Siamani o le Holocaust

E tusa lava pe tatou te nofosala i lenei mea. Na matou fuafuaina se asiasiga i le nofoaga faʻamanatu i Sachsenhausen, ma le iloa o le a le tele ni meaʻai e totoe, taofi muamua i le talo muamua ma filifilia ma le naunautai meaʻai, meaʻai mama ma taʻavale.

Ina ua maea le savalivali faataamilo i le saite mo le tusa o le itula na matou eliina i la matou aiga o le aoauli ... ae o mea sili ona fiafia i ai na le toe foliga lelei. Guiltily matou te fafagaina la matou 'aiga o le aoauli ma natia mea na totoe i la matou ato faafafa e faamaea i se isi mea.

I tausaga talu mai lena asiasiga, ua faʻamaonia le faiga faʻavae ma e le mafai ona e 'ai pe ulaula i totonu ole nofoaga faʻamanatu. O le inuina o le ava malosi e manino foi e le faatagaina. O le tulaga lenei mo le tele o Faamanatuga o le Holocaust i Siamani.

Taimi o Tausaga i Faamanatuga o le Holocaust a Siamani

E ui e tatau i se tasi ona maua se mea mai se asiasiga i le faamanatuina o le Holocaust i Siamani, o le asiasi atu atonu e le fetaui mo tamaiti i lalo o le 10. E masani ona masani i tagata asiasi ma e le o faʻatonutonuina e le nofoaga faʻamanatu, ia iloa lelei lau tama ma faʻaaoga lau mea sili faamasinoga.

E i ai ni Faamanatuga i Siamani e le asiasi atu i ai?

Ua faaeteete Siamani e aloese mai le faia o nofoaga taua i nofoaga o le aganuu a Social Social (Nazis); aemaise lava o le manuia talu ai nei o le AFD e fai ma faataitaiga o le siʻitia i faiga faʻapolokiki sili atu. E oʻo i tagata asiasi taitasi e filifili pe latou te fia asiasi.

Atonu e te maofa i le iloaina o le Hitler's Bunker , na o le mamao ese mai le Faamanatuga a Peretania i tagata fasioti tagata Iutaia, e le o faailogaina i se pusa tuu i luga i le 2006. O le Eagle Eagle a Hitler e faapena foi ona maualalo-i lalo o lona igoa Siamani, Kehlsteinhaus . O le Bavarian State na faʻatautaia le puleaina o lenei 'upega tafaʻilagi i le 1960 ma faʻaavanoa atu i tagata lautele ma tupe uma na foaʻi atu i le alofa.

Faʻafefea ona faʻaalia lou agaga talisapaia i Faamanatuga o le Holocaust a Siamani

O le tele o Faamanatuga o le Holocaust i Siamani e ofoina atu le avanoa e ulufale atu ai ina ia mafai ai e se tasi ona asiasi. O lena tala, e taugofie ai le tupe e faatumauina ai ma taʻavale nei nofoaga. Afai e te asiasi i se 'upega tafaʻilagi, faʻamolemole foaʻi. E masani lava ona aoina tupe siliva i le nofoaga autu asiasi.